021-032 milanovic kompostiranje 2 - bmcroatia.hrkompostiranje otpada sma-njuje i odlaganje posebice...

KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA

KOMPOSTIRANJE

- prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj

[autor] Dr. sc. Zlatko Milanović

Aerobna biološka obrada je važan čimbenik održivog gospodarenja ot-padom i biološke (organske, ekološke) poljoprivrede i kružnog toka uglji-ka u prirodi. Kruženje ugljika u biosferi se temelji na 250 x 109 tona suhe materije godišnje (od čega je 100 x 109 tona ugljik), fotosintezi uz pomoć energije Sunca (oko 2 x 1021 J, odnosno 7 x 1013 W)(8) uz stvaranje i raz-gradnju biomase. Aerobna biološka obrada može biti kompostiranje, bio sušenje i bio stabilizacija. Aerobna biološka obrada kao kompostiranje je jedinstveni proces internog recikliranja biomase sadržane u otpadu. Upo-treba komposta smanjuje i antropogene emisije CO2. Proizvedeni kompost najčešće je moguće iskoristiti u vlastitom vrtu ili na razini jedinice lokal-ne samouprave te se smanjuje prijevoz i dodatne emisije CO2.

Iskustva iz grada Beča (MA 48) pokazuju da se kod gnojenja kompo-stom, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, jamči smanjenje godiš-nje emisije do 3,4 tone CO2 ekvivalenta po hektaru. Kućno/vrtno komposti-ranje je mjera izbjegavanja, jer smanjuje potrebu postavljanja i pražnjenja posude za odvojeno prikupljanje biootpada. Kompostiranje otpada sma-njuje i odlaganje posebice odlaganje lagano birorazgradljivih frakcija ko-munalnog otpada, a na taj se način također smanjuje emisija staklenič-kih plinova (CO2 i CH4). Oprema potrebna za kompostiranje se proizvodi u RH, pa kompostiranje nudi mogućnost razvoja hrvatskoga gospodarstva i lokalno zapošljavanje. Zašto onda u RH radi samo desetak kompostana? Mnogi projekti kompostana, odnosno kompostišta nisu uspjeli! Zašto jav-nost u RH samo načelno prihvaća kompostiranje, a vrlo često se protivi gradnji kompostana “u vlastitom dvorištu”? Da li u RH nedostaje znanja i/ili motivacije za projekt kompostiranja otpada?

Kompostana uz odlagalište komunalnog otpada Treskavac (Ponikve Krk)

V E L J A Č A / F E B R U A R 2 0 1 9 . 21

STRUČNO Kompostiranje (1. dio)

STRUČNO KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee

isključivo na odvojeno prikupljenom komunalnom biootpadu. RH je ulaskom u EU preuzela EU legislativu (npr. Pravilnik(3)) .

Ljudi od pamtivijeka kompostiraju otpad. Polovicom dvadesetog stoljeća civilizirani ljudi se udaljuju od prirode i jednostavno zaboravljaju kompo-stirati. Istovremeno, urbanizirani ljudi proizvode sve veće količine otpada, koji je najlakše i najjeftinije bilo odvesti na odlagalište. Ubrzo se pokazalo da sve veća odlagališta otpada priječe širenje naselja, ali također opasno i dugotrajno ugrožavaju okoliš te naročito zdravlje ljudi. Najveće i dugo-trajne ugroze okoliša na odlagalištima uzrokuje odlaganje biološki lagano razgradivih frakcija komunalnog otpada. Odlaganjem biootpada bespovrat-no se gubi i vrlo vrijedna biomasa sadržana u otpadu.

Odmah nakon odlaganja miješanog komunalnog otpada, započinju biološ-ko-kemijske aktivnosti uz opasne emisije procjedne vode i odlagališnog pli-na. Za ljude koji borave u blizini odlagališta komunalnog otpada, upravo odla-ganje biootpada uzrokuje vrlo neugode mirise i rizike onečišćenja podzemnih voda i tla. Velika je i opasnost od požara i eksplozija na odlagalištima. Tehnič-kim mjerama (izgradnjom uređenog odlagališta) štetne emisije se mogu sma-njiti, ali ne i potpuno spriječiti. Kod odlaganja neobrađenog MKO redovite su emisije neugodnih mirisa uzrokovane naročito biorazgradivim tvari.

Temeljem tih spoznaja, u novom mileniju, najprije su razvijene europ-ske zemlje (prvo Švicarska 2002., a zatim i EU zemlje) usvojile praksu i do 2010. godine prestale odlagati neobrađeni komunalni otpad. Nastavno, i RH je usvojila propise sukladno legislativi EU, ali Hrvatska već godinama ne provodi vlastite propise. Drastično se kasni u zabrani odlaganja biorazgra-divih frakcija komunalnog otpada. Nije najvažnije što Hrvatskoj zbog toga prijeti plaćanje penala, već je zbog odlaganja neobrađenog otpada ugro-ženo zdravlje ljudi. Obradom i naročito oporabom komunalnog otpada prije odlaganja otklanjaju se izravni rizici za okoliš. Komunalni otpad najvećim se dijelom sastoji iz biorazgradivih frakcija, koje je moguće kompostiratii umjesto odložiti. Prema propisima gospodarenja otpadom u RH(1,2,6) kom-postiranje je jedinstveni proces koji omogućava u kratkom vremenu reci-kliranje biootpada i to čim bliže mjestu nastanka.

2. Osnovni pojmovi

U propisima RH pojmovi vezani uz biorazgradivi otpad, biološku obradu i biološku oporabu su određeni u nekoliko propisa. Za komunalno gospo-darstvo, poglavito za kompostiranje je naročito važno gospodarenje laga-no, odnosno brzo biološki razgradivim frakcijama. Upravo te frakcije, već nakon nekoliko tjedana uzrokuju neugodne mirise i druge ugroze okoliša.

1. Uvod

Kompostiranje je naročito pogodna tehnologija za interno recikliranje komunalnog otpada. Časopis TEHNOEKO redovito stručno prati problema-tiku aerobne i anaerobne biološke obrade lagano, tj. brzo biorazgradljivog otpada (npr. Milanović Z., "Kompostirati ili stabilizirati", Tehnoeko - listo-pad i prosinac 2016; Sinčić D., "Toksične tvari u kompostu, digestatu i kom-postu sličnom materijalu", Tehnoeko - ožujak 2017.; Milanović Z., "Mehanič-ka obrada i kompostiranje otpada", Tehnoeko – prosinac 2018.). Komunalne tvrtke koje u RH prednjače u recikliranju su izgradile i uspješno vode kom-postane odvojeno prikupljenog komunalnog biootpada (Ponikve Krk, Pre-kom Prelog, Čakom Čakovec i druge). Hrvatska i EU legislativa izričito pro-pisuju, ne samo odvojeno prikupljanje, već i recikliranje biorazgradivog komunalnog otpada. S druge strane Pravilnik RH(3) koji u Dodatku V. odre-đuje način ukidanja statusa otpada propisuje:

"1. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada za kompostA. Kriteriji za otpad koji ulazi u postupak oporabe(1) Osoba koja obavlja oporabu otpada je dužna osigurati da:

je otpad koji ulazi u postupak uporabe odvojeno sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada, …“.

Proizlazi da se ne može ukinuti status biotpada i proizvesti kompost iz frakcija MKO (miješanog komunalnog otpada). Međutim, ako započne od-vojeno sakupljanje komunalnog biootpada, a nema kompostane, komunal-na tvrtka će biti prisiljena odvojeno prikupljeni otpad odlagati. Kada sta-novništvo to sazna, a sasvim je sigurno da će saznati, građani će biti kroz dulje vrijeme demotivirani za odvojeno prikupljanje. S druge strane, ako se izgradi kompostana, a nema odvojeno prikupljenog biootpada opet će biti postavljeno pitanje utrošenih sredstva za gradnju i održavanje građevine koja nema sirovine. Taj je problem moguće riješiti, a stručnjaci znaju kako.

U razvijenim europskim zemljama osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađene su stotine kompostana za biorazgradive frakcije koja je mehanič-kom obradom izdvojena iz MKO-a. Ubrzo se pokazalo da to nisu kompostane, jer je u njima proizveden "kompost" sadržavao nedopustivo velike koncen-tracije štetnih anorganskih i organskih toksičnih tvari. Nakon gnojenja alp-skih pašnjaka "kompostom iz MKO" u mlijeku (pa čak i u mlijeku za dojen-čad) utvrđeni su nedopustivo visoki sadržaji toksina. Nastavno, veliki broj kompostana je zatvoren i/ili rekonstruiran na prijam samo odvojeno priku-pljenog biootpada. EU je zatim donijela propise koji kompostiranje temelje

Prosijavanje komposta na mobilnom bubanj situ - kraj aerobne biološke obrade odvojeno prikupljenog biorazgradivog komunalnog otpada

V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0 1 90 1 9 ..2222

Prema Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje ot-padnih voda (2008. godina), kada se mulj koristi u poljoprivredi(4) određe-na je i biološka obrada otpadnog mulja:

"Obrađeni mulj" znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemij-skoj i toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem dru-gom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja.

Tehnologije aerobne i anaerobne biološke obrade se već dulje vrijeme koriste za obradu i oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Aerobna obrada se koristi za sušenje (odnosno prosušiva-nje) kao i za kompostiranje otpadnog mulja, a anaerobna obrada (digesti-ja, fermentacija) za proizvodnju bioplina iz otpadnog mulja. Zanimljivo je da suvremena legislativa u Njemačkoj (2018.) otvara mogućnost da se ot-padni mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda iz naselja do 50.000 stanovnika aerobno biološki obrađuje i kada zadovoljava kriterije koristi kao kompost.

Prema ZOGO(2) iz 2013. godine određena su tri pojma za biorazgradive frakcije otpada:

"Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom."Biootpad" je biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i ku-hinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda."Biorazgradivi komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad.

Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada(3) iz 2014. godine određuje tri osnovna biološka pojma:

"Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom ko-jim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplin-skom reaktoru, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz stva-ranje plina."Čvrsto biogorivo" je biogorivo od celuloznih materijala i biomase pro-izvedeno od otpada (iz Dodatka V, koji uključuje između ostalog i am-balažu od drva 15 03 01 te biorazgradivi otpad 20 02 01)."Kompostiranje" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u aerobnim uvjetima, obrađuje i stabilizi-ra biološki razgradivi otpad uz razvoj topline. Biološka razgradnja ot-pada kojom se ne upravlja (npr. truljenje biološki razgradivog otpada) ne smatra se kompostiranjem.

3. Biološka obrada otpada

Prema Priručniku za tehnike kompostiranja(6) određena su tri osnovna postupka biološke obrade/oporabe otpada:

1. Biološka obrada aerobnim mikroorganizmima (kompostiranje, aerobna stabilizacija, aerobno biološko sušenje),

2. Biološka obrada anaerobnim mikroorganizmima (fermentacija/digesti-ja uz proizvodnju bioplina, anaerobna stabilizacija),

3. Biološka obrada gujavicama.

Obrada gujavicama – vrlo učinkoviti postupak materijalnog iskorišta-vanja odvojeno prikupljenog biootpada. U toj biološkoj obradi najčešće se koristi posebno razvijena kišna kalifornijska gujavica ("najproduktivnije živo biće"), a konačni proizvod - gnoj je vrlo bogat humusom. Za sada se vrlo rijetko koristi za materijalnu oporabu velikih količina komunalnog bio-otpada. Najčešće se primjenjuje u vrtlarstvu.

Smeđa posuda 120 l za odvojeno prikupljeni biotpad iz kućanstva u Münchenu (AWM)

KOMPOST I HUMUS NISU ISTO

HUMUS• Humus (lat. zemlja) je ukupnost mrtvih organskih supstanci,• Humus je sastavni dio tla,• Humus nije kemijski spoj nego smjesa mrtvih organskih tvari,• Humus nastao kompostiranjem može sadržavati i do 25% ugi-

nulih i živih mikroorganizama,• Humus je vrlo plodan i netopiv u vodi (može koloidno dispergirati),• Humus je crne boje i sadrži 50 - 60% C te 3 - 6% N. KOMPOST• Kompost nastaje biološkim procesima razgradnje lagano raz-

gradive biomase mikroorganizmima,• Kompost je prirodni gnoj i zaštita biljaka,• Kompostiranjem nastaje CO2 i u vodi topive mineralne tvari, kao

npr. nitrati, amonijeve soli, fosfati, kalijeve i magnezijeve soli - djeluju kao gnojivo,

• Kompost omogućava akumulaciju vode,• Može sadržavati humus.

"Glisten" je jedan od komercijalnih naziva za prirodno organsko gnojivo

V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0 1 90 1 9 . 2233


Anaerobna obrada - Bioplinska postrojenja se tradicionalno rabe za ener-gijsku oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpad-nih voda. U svijetu uspješno radi i veliki broj malih bioplinskih postrojenja na otpad iz staja i na biomasu. U novom mileniju bioplinska postrojenja se često koriste za energijsku, odnosno kombiniranu energijsko - materijalnu oporabu:

• Miješanog komunalnog otpada - npr., u RCERO Ljubljana postrojenju (2018.) anerobno se obrađuje MKO uz proizvodnju bioplina. Digestat (osta-tak anaerobne biološke obrade) je moguće aerobno osušiti i zatim ter-mički oporabiti. Također je moguće, ali manje učinkovito, ostatak anaerob-ne obrade miješanog komunalnog otpada aerobno biološki stabilizirati i zatim takozvani stabilat odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Ina-če u RCERO Ljubljana uspješno radi i kompostana odvojeno prikuplje-nog biootpada.Postoji mogućnost, koja je manje učinkovita, da se MKO usitni i zatim ae-robno osuši. Potom se tako prosušeni MKO, kroz projektom određeno vri-jeme (npr. 5 godina), odlaže, odnosno uskladišti u takozvano bioreaktor-sko odlagalište. Kroz to vrijeme treba apsolutno spriječiti dotok vode do osušenog MKO. Nakon toga u bioreaktorsko odlagalište se uvodi voda i započinje anerobna biološka razgradnja uz proizvodnju bioplina.

• Odvojeno sakupljeni kuhinjski otpad (npr. ostaci kuhane hrane) se anae-robno obrađuje uz proizvodnju bioplina (npr. Biogasanlage Pfaffenau Beč). Ostatak fermentacije - digestat može se kompostirati i materijal-no iskoristiti (reciklirati).

Aerobna obrada – U praksi se najčešće koriste upravo aerobni postupci. Ve-lika je brzina i stabilnost aerobne biološke razgradnje. U aerobnoj razgradnji biomasa se prosušuje, zagrijava (do približno 70 oC) čime dolazi do higijeniza-cije (pasterizacije). Nakon toga toplina najčešće nepovratno nestaje u okoli-šu. Na taj način nepovratno se gubi dio biomase i aerobna obrada je teoret-ski manje učinkovita od anaerobne. Ali, aerobna obrada je manje osjetljiva od anaerobne obrade. Temperatura biomase je viša nego kod anaerobnih postu-paka te se aerobna biološka razgradnja naziva i toplom biološkom obradom, dok se anaerobna naziva hladnom biološkom obradom. Zato su bioplinska po-strojenja toplinski izolirana.

Kompostiranje je za odvojeno sakupljeni zeleni otpad u praksi dokazano najbolja tehnologija. Nemoguće je u jednom članku opisati brojne izvedbe otvorenih i zatvorenih, te statičkih i dinamičkih postrojenja aerobne biološke obrade otpada. U komunalnom gospodarstvu se najčešće rabi aerobna obra-da u hrpama trokutastog ili trapeznog oblika. Takve kompostne hrpe mogu biti otvorene (npr. Zagreb, Beč, Krk) ili natkrivene (npr. Ljubljana, Prelog). U na-seljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama ili kontejnerima (npr. Zagreb) čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa.

Aerobna biološka obrada otpada prakticira se na tri načina:• sušenje otpada (kao i sušenje otpadnog mulja), • stabilizacija otpada (smanjenje biorazgradivosti prije odlaganja),• kompostiranje, odnosno materijalna oporaba.Postupak aerobne biološke obrade za tri navedena načina (sušenje, sta-

bilizaciju, kompostiranje) je gotovo isti. Razlika je u čistoći otpada na ula-zu i izlazu iz procesa aerobne biološke obrade. Praktična iskustva pokazu-ju da je u svim urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Isto uvijek uključuje lo-kalno - vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet. Optimalno je u općinama i gradovima početi s kompostiranjem odvojeno prikupljenog ze-lenog otpada. Nastavno se u takvu kompostanu može postupno dodavati odvojeno sakupljeni biootpad iz kućanstava.

Zatvoreni sustav kompostiranja s pročišćavanjem otpadnog zraka – 10 biokontejnera tvrtke ML-Entsorgungs-Energieanlagen

U malim bioplinskim postrojenjima na otpad iz staja i poljoprivrednu biomasu moguće je anaerobno obraditi kuhinjski otpad (ostatke kuhane hrane)

Natkrivena površina kompostane odvojeno prikupljenog biootpada - idealno rješenje za sredine do 50.000 stanovnika (oko 5.000 tona godišnje)

U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama, čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa


4. K0MPOSTIRANJE OTPADA

4.1. Cilj kompostiranjaPriručnik za kompostiranje(6) određuje cilj kompostiranja:

"Proizvesti materijal, koji je pogodan za različita područja uporabe, a pre-ma sadržaju humusa, kakvoćom odgovara kompostu."

Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, poglavito u dome-ni kružnog gospodarstva, ciljeve kompostiranja poima u dvojakoj funkciji:

• smanjiti količinu biorazgradih tvari u otpadu (vrtno/kućno kompostira-nje),

• iskoristiti biorazgradive frakcije otpada uz proizvodnju kvalitetnog kom-posta (tzv. interno recikliranje).

U praksi se vrlo često gospodarenje lagano biorazgradivih frakcija ko-munalnog otpada promatra kao mjeru zbrinjavanja otpada. U RH je tek 2014. godine donesen Pravilnik(3) koji određuje uvjete potrebne da se komunal-nom biootpadu ukine status otpada. Kompostiranje je osobito važno za po-imanje lagano biorazgradivih dijelova otpada kao osobito vrijednog prirod-nog resursa. Projekt kompostiranja komunalnog otpada, kada se stručno vodi, motivira i objedinjava sve društvene razine. U tom smislu kompostira-nje je i mjera edukacije i mjera prevencije i mjera recikliranja i mjera sma-njenja odlaganja i mjera zbrinjavanja otpada.

Suvremena hrvatska legislativa za odlaganje otpada određuje granič-ne vrijednosti sadržaja biorazgradljivih tvari u eluatu(9). Obradom otpada prije odlaganja smanjuje se i sadržaj količine biorazgradivih tvari, odno-sno aerobna aktivnost u eluatu. Važno je znati da hrvatska legislativa (od 2013. godine) slijedi EU propise. Komunalni otpad najvećim dijelom sadr-ži biorazgradive frakcije, a naročito je veliki udio lagano/brzo biološki raz-gradivih frakcija. Iz tog razloga komunalna odlagališta su naročito rizična. Termička obrada s energijskom oporabom otklanja rizike odlaganja komu-nalnog otpada, ali u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je prioritet-na jedino u odnosu na odlaganje. Tehnologija MBO je prijelazno rješenje, a odvojeno sakupljanje biootpada i kompostiranje uz anaerobnu obradu MBO su prioriteti kružnog gospodarstva.

U urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada treba biti obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To redovito uključuje i lokalno vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet

ŠTO JE KOMPOST, ŠTO JE OTPAD SLIČAN KOMPOSTU, ŠTO JE STABILAT?

KOMPOST je ostatak aerobne biološke obrade određen kao organsko gnojivo i poboljšivač tla koji udovoljava propisanim graničnim vrijednostima za teške me-tale i određene toksične organske tvari određene Dodatkom V. Pravilnika o nus-proizvodima i ukidanju statusa otpada.(3)

OTPAD SLIČAN KOMPOSTU je ostatak aerobne biološke obrade, za koji još nije provedena analiza ili je analiza provedena, a utvrđene vrijednosti su veće od do-puštenih za kompost klase III Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpa-da(3). Stručnjaci u RH su pojam "kompostu sličan materijal" počeli razmatrati kod analize gradnje Centara za gospodarenje otpadom i tehnologije MBO – Mehanič-ko biološke obrade: "Radi ispunjenja ciljeva propisanih člankom 24. Ograničenja u vezi odlaganja biorazgradljivog komunalnog otpada, Zakona o održivom gospo-darenju otpadom (NN 94/13) daje se prijedlog određivanja kriterija za stabilizirani otpad, a za koji se faktor biološke razgradnje smatra jednakim nuli." Prijedlog ove Upute temelji se na dokumentu: EPA (2011.) – Protocol For The Evula-tion of Biodegradable Municipale Waste Sent To Landfill (ISBN 987–1- 84045–401-2). Prilikom odabira tehničko tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada i neopasanog otpada (ulazni materijal u meha-ničko-biološku obradu) u čijem se procesu dobiva otpad sličan kompostu po-trebno je uzeti u obzir sljedeće:1. Otpad sličan kompostu nastaje: a) izdvajanjem frakcije iz miješanog komunalnog otpada i neopasnog otpa-

da te njegovom biološkom obradom, b) u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu i ispunjava kriterije nave-

dene pod točkama 2. i 3. u nastavku,2. Kriteriji za postupak obrade: a) biološka obrada se u postrojenju za mehaničku-biološku obradu obavlja

minimalno 4 tjedna u zatvorenom prostoru u kontroliranim uvjetima, b) nakon biološke obrade u zatvorenom prostoru sukladno prethodnoj toč-

ci 2. a) odnosno prije biološke obrade na otvorenom prostoru, koeficijent respiracije zadovoljava koeficijent AT4 manji ili jednak 20 mg O2/ g suhe tvari.,

3. Kriterij za otpad sličan kompostu koji se zbrinjava postupkom D1 (odlaganjem otpada na ili u tlu):* do 31. prosinca 2019. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 10 mg O2/ g ST * od 1. siječnja 2020. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 7 mg O2/g ST.

STABILAT je ostatak nakon MBO i određen je pravilnicima o načinima i uvjeti-ma odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada odlagališta(9,10). Pravilnik(9) iz 2015. po prvi put u RH uvodi tri potkategorije odlagališta neopasnog otpada. Razlika među potkategorijama je vezana i uz biorazgradivost u eluatu(9) i to pre-ma "aerobnoj aktivnosti bakterija određenoj stvarnim dinamičkim indeksom disa-nja (RDRI)" i "otopljeni organski ugljik (DOC)":- potkategorija odlagališta 1 – bioreaktorsko odlagalište: RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu- potkategorija odlagališta 2 –odlagalište stabiliziranog otpada: RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu DOC do 3.000 mg C/kg ST sadržaj toksičnih tvari u eluatu- potkategorija odlagališta anorganskog otpada s niskim sadržajem

biorazgradive tvari: DOC < 500 mg C/kg ST sadržaj drugih toksičnih tvari u eluatu.



4.2. Prednosti i nedostaci kompostiranja otpada4.2.1. Prednosti kompostiranja

Kompostiranje komunalnog otpada ima brojne prednosti:

• Kompostiranje je prirodni procesKompostiranje je prirodni proces kruženja tvari kakav se stalno odvija, primjerice u šumi. Veliki broj velikih i najsitnijih živih bića (mikroorgani-zama, gljiva i praživotinja) stalno usitnjava, proždire i probavlja bioraz-gradivu organsku masu. Na taj se način organske tvari pretvaraju bio-kemijskim procesima sinteze i razgradnje u idealnu podlogu za razvoj mladih biljaka(11).Bijeg suvremenog čovjeka od kompostiranja je zapravo bijeg od priro-de. Organiziranjem kompostiranja u urbanim sredinama se stvaraju uvjeti ekološke ravnoteže. Primjerice, kompost proizveden iz urbanog zelenog otpada omogućava održavanje javnih zelenih površina. U modernim gra-dovima je sve više zelenih fasada i osobito zelenih krovova.

• Kompostiranje je jedinstvena tehnika gospodarenja otpadomKompostiranje odnosno aerobna biološka razgradnja je jedinstveni po-stupak gospodarenja biorazgardljivim otpadom. Ovisno od znanja i moti-vacije ljudi, aerobna biološka razgradnja biootpada može biti:

- MJERA IZBJEGAVANJA OTPADA (kućno-vrtno-lokalno kompostiranje: pro-izvođač, odnosno vlasnik zelenog otpada sam provodi kompostiranje, kompost lokalno koristi, a posuda za biootpad ostaje prazna).

- MJERA SMANJIVANJA OTPADA - edukacija javnosti o potrebi i načinima kompostiranja potiče razmišljanje ljudi o potrebi odgovornog gospoda-

LOKALNO – KUĆNO -VRTNO KOMPOSTIRANJE

Posljednjih godina u RH ponovo su aktualizirane inicijative za kom-postiranje u vlastitom vrtu. Brojne nevladine udruge kao i komunal-ne tvrtke izdale su brošure kojima se motivira i educira građane za vrtno/kućno kompostiranje. Planom gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. također se potiče taj najučinkovitiji način kompostiranja. Neki gradovi besplatno su građanima podijelili vrtne kompostere i tako-zvane "domaće kuhinjske kompostere" (npr. Boka shi Organko). Gra-đani koji praktično provode vrtno kompostiranje uspjeli su, najčešće bez ikakvih dodataka, iz vlastitog biootpada proizvesti izvrstan kom-post. Važno je znati da je vrijedno razmjenjivati iskustva u lokalnom kompostiranju. U vrtlarstvu se kompostiranje gotovo redovito provo-di. Za sada nema točne procjene koja je količina biorazgradivog ko-munalnog otpada smanjena vrtnim/kućnim kompostiranjem. Postoje procjene da je načelno moguće smanjenje količine komunalnog bio-otpada i do 10%. Procjenjuje se da je u RH učinak lokalnog kompo-stiranja nekoliko puta manji.Vrtno kompostiranje najčešće se provodi na dijelu vrta koji je u sje-ni. Površina za kompostiranje jednostavno je ograđena i prilagođena lokalnim uvjetima. Najčešće se ograda kompostera izrađuje iz drveta ili cigle. Takozvani plastični brzi vrtni komposteri se koriste naročito u malim vrtovima i travnjacima. Zagreb 2018. - besplatna podjela takozvanih brzih vrtnih kompostera kućanstvima

s okućnicom (Čistoća Zagreb), dvadeset godina nakon prve podjele

Tvrtka ZGO Zagreb je početkom devedestih godina prošlog stoljeća potaknula proizvodnju i građanima podijelila brze vrtne kompostere, koje i 2018. godine neki građani još uvijek uspješno koriste (hrvatski proizvođač tih kompostera je preuzeo obvezu recikliranja ako dođe do oštećenja kompostera)


Prevrtanje otvorenih hrpa u srednje velikim kompostanama najčešće se provodi traktorskim prevrtačima, a u velikim zatvorenim kompostanama mosnim prevrtačem koji se kreće po šinama

DEKLARACIJA KOMPOSTA PROIZVEDENOG IZ ODVOJENO SAKUPLJENOG BIOOTPADA NA PODRUČJU SAKUPLJANJA TVRTKE PREKOM PRELOG

DEKLARACIJA PROIZVODA: KOMPOST KLASE IPROIZVEDENO OD: biorazgradivog otpada (drobljeno granje, božićna drvca, trava, lišće, ostaci cvijeća, biorazgradivi otpad iz domaćinstava, biorazgradivi otpad iz trgovina i industrije)ŠARŽA 1 – Humus 17,81%, pH Vrijednost 8,34Fizikalno-kemijski parametri, metali, mikrobiološki parametri: ispitani su u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpadaRezultati ispitivanja: PAH: 3,044 (MKD: 6,0), PCB: 0,03 (MKD: 1,0), Bakar, Cink, Kadmij, Krom, Nikal, Olovo, Živa zadvoljavaju Klasu komposta I, Mikrobiološki parametri sukladni pravilnikuISPITIVANJE IZVRŠIO: BIO INSTITUT d.o.o. Čakovec, Izvještaj broj 0/1525/15 od 29.10.2015.KOMPOST KLASE I - namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sastav gnojiva i poboljšivača tlaPROIZVEO: GKP RE-KOM d.o.o. PrelogVELIČINA PAKIRANJA: 50 litara / 30 vreća na paletiDATUM PAKIRANJA: prosinac 2015. godine

TEHNIKE KOMPOSTIRANJA U HRPAMA

Za proces aerobne biološke razgradnje je nužno osigurati stalni tok zraka kroz sve dijelove kompostne hrpe. Redovitim miješanjem, nakon početnog usitnjavanja i ručnim ili strojnim prevrtanjem hrpa jamči se dotok zraka (može biti i umjetno pojačan dotok zraka). Širenje zraka ovisi o nizu lokalnih faktora, a najvažniji su: vrsta biootpada, sadržaj vlage, količina i usitnjenost strukturnih materijala (npr. drva) itd. Trajanje kompostiranja ovisi o lokalnim uvjetima i vrsti otpada, a može trajati 3 do 10 mjeseci.

Optimalna količina zraka/kisika u hrpi je 15 do 18% volumena (kada je manje od 10% umiru aerobni, a razvijaju se anaerobni mikroorganizmi – neugodni mirisi). Prevelika količina vode (>70%) zaustavlja protok zraka, bez dovoljno vlage (


• Kompostiranje je bolje od sortiranjaKompostiranje je načelno povoljnije od recikliranja metala, papira, stakla, itd... Ostale vrste odvojeno prikupljene i sortirane iskoristi-ve frakcije komunalnog otpada mogu se reciklirati, tek ako i kada se plasiraju na tržište sekundarnih sirovina. Tržišne cijene sekundarnih sirovina u RH pod izravnim su utjecajem europskih i svjetskih cijena. Pored toga, odvojeno prikupljeni otpad još nije sekundarna sirovina, a recikliranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada osiguravaju poglavito privatne tvrtke.

• Kompostiranje smanjuje "turizam biootpada"Za Hrvatsku to je naročito vrijedna prednost. U RH vrlo su velike pro-metne udaljenosti. Primjerice, s jadranskih otoka i Dubrovnika je slo-ženo i skupo otpadni papir odvesti do Zagreba, Belišća ili u druge zemlje. Kompostiranje osigurava da se za najveće količine otpada lo-kalno reciklira biootpad i spriječi nepotreban prijevoz.

• Sinergijska veza bioplinskog postrojenja i kompostištaBiorazgradive frakcije čine više od pedeset posto količine komunalnog otpada. Bioplinska postrojenja i kompostane nisu konkurencija, već su to projekti koji se međusobno dopunjuju. Suvremena iskustva po-kazuju da je, poglavito u naseljima, moguće ostvariti nadopunjavanje anaerobnih postrojenja (bioplinskih) i kompostiranja. Bioplinska po-strojenja mogu energijski iskoristiti ne samo kuhinjski već i MKO. Ta-kozvana urbana bioplinska postrojenja (npr. Agroproteinka Sesvetski Kraljevec) energijski oporabljuju i ostatke hrane. Odvojeno prikuplje-ni zeleni otpad uvijek je optimalno kompostirati i lokalno iskoristiti.

• Kompostiranje je i biološka (organska, ekološka) poljoprivreda, Iskustva grada Beča pokazuju da kompostiranje otpada, nije samo mjera gospodarenja otpadom, već vrlo važan čimbenik razvitka bio-loškog kružnog toka tvari u proizvodnji hrane, što je još i važnije. U posebnoj brošuri MA 48 navodi važnost kompostiranja za zaštitu tla i podzemnih voda, te vrlo pozitivan doprinos zaštiti klime. MA 48 Wien ističe da u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, biološka poljo-privreda korištenjem komposta po hektaru smanjuje emisiju stakle-ničkih plinova godišnje za do 3,4 tone CO2 ekvivalenta. Vrlo su slična iskustva i drugih metropola iz razvijenih europskih zemalja. Kvalite-tan kompost se nakon četrnaest oglednih godina korištenja u Beču

Amax : 2,9 m2

Amax : 4,3 m2

Amax : 5,6 m2

Amax : 7,8 m2

1,8 m

1,8 m

2,2

m

2,2

m

0,8 m

0,6 m

1,6 m

3,2 m

4 m

5,5 m 5,6 m

4,5 m 5,1 m

4,2 m

3,8 m

Dimenzije i oblik kompostnih hrpi (ovisino od stroja za prevrtanje)

pokazao kao izvrstan oplemenjivač tla. Prinosi žitarica i povrća bili su veći za 7 do 10%. Korištenje komposta jamči ne samo kvalitetnu već i veću proizvodnju hrane, te smanjenje emisije stakleničkih plinova.

4.2.2. Nedostaci kompostiranja

Mnogi eko entuzijasti u javnosti redovito ističu samo prednosti kompo-stiranja. Međutim, u praksi mnogi projekti kompostiranja otpada doživlja-vaju vrlo ozbiljne probleme i to ne samo u RH. Kompostiranje treba provo-diti čim bliže mjestu nastanka otpada. Ipak, zbog nedovoljnog znanja mnogi projekti kompostiranja u RH nisu uspjeli. Za provedbu projekta komposti-ranja otpada uvijek je nužno dobro poznavati i nedostatke kompostiranja. Glavni nedostaci provedbe projekta kompostiranja su:

• Neodgovoran i kvazi stručan pristupKompostiranje je jednostavna tehnologija, ali u provedbi zahtijeva od-govornost. Stručan pristup nužan je naročito u naseljenim sredinama. Projekt kompostiranja treba vrlo pažljivo osmisliti i na vrijeme zapo-četi mjere edukacije i komunikacije s javnošću. Kompostiranje komu-nalnog otpada se temelji na aktivnom uključivanju pučanstva. Sasvim sigurno projekt kompostane otpada u općini i gradu neće uspjeti bez podrške građana. Dosadašnja iskustva u RH pokazuju da se često u provedbi kompostiranja zanemaruje stručnost.

• Proizvedeni "kompost" može biti niske ili nikakve kvaliteteNeuvažavanje cjelovitog pristupa također će dovesti do neuspjeha projekta kompostiranja. Glavni nedostatak je kada kompostiranje ne proizvodi "kompost" odnosno ostatak kompostiranja ne zadovoljava strogo propisane granične vrijednosti za:- sadržaj toksičnih (teških) metala,- sadržaj toksičnih organskih tvari (PCB, PCDD, PCDF, PAU),- sadržaj zaraznih čimbenika i sjemenki klijabilnih biljaka.

Kada ostatak kompostiranja prekoračuje granične vrijednost za štetne tvari vrlo je otežano kompost tržišno plasirati. Često se gotov kompost kon-fekcionira i oplemenjuje, ali ako su koncentracije previsoke čak i za klasu III., korištenje komposta izvan odlagališta može biti upitno(3). Poseban pro-blem je što se kakvoća komposta nadzire uzimanjem uzorka. Hrvatski pro-pisi točno određuju proceduru nadziranja kakvoće komposta(3). Međutim, to je u osnovi samo nadzor uzorka. Nema mogućnosti nadziranja cijele količi-ne gotovog komposta, te treba prvenstveno inzistirati na nadzoru kakvoće biootpada koji ulazi u proces kompostiranja.

NAMJENE KORIŠTENJA POJEDINE KLASE KOMPOSTA

Dopuštene namjene korištenja otpada koji je nastao oporabom (3)(1) Kompost klase I. namijenjen je ekološkoj proizvodnji na način propisan posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju i korištenje u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla.(2) Kompost klase II. namijenjen je korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla.(3) Kompost klase III. namijenjen je korištenju na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane, na šumskom odnosno parkovnom zemljištu, za potrebe uređenja odnosno rekultivacije zemljišta i za izradu završnog rekultivacijskog sloja odlagališta.


• Opasnosti tijekom procesa kompostiranja:- emisije neugodnih mirisa, u praksi te plinovite emisije (merkapta-

ni, H2S) iz procesa kompostiranja su najčešći problemi za stanovniš-tvo koje živi u susjedstvu kompostana. Odabir lokacije kompostane je važan čimbenik projektiranja građevine kompostane. Nadzor i vo-đenje procesa kompostiranja su čimbenici koji mogu smanjiti emi-sije neugodnih mirisa. Kada se građevina za kompostiranje nalazi u naseljenom području projektant treba razmisliti o izvedbi zatvore-ne kompostane.

- emisija otpadnih voda, otpadne vode s površine za kompostiranje treba sakupljati i akumulirati. Ovisno od vremenskih uvjeta, akumulirana ot-padna voda je najčešće bogata aktivnim mikroorganizmima te ju je op-timalno vratiti u kompostne hrpe. Eventualni višak otpadnih voda, pri-mjerice tijekom sezone kiša, treba odvoditi u sustav odvodnje i zatim do uređaja za pročišćavanje.

- izravna ugroza zdravlja zaposlenika, tijekom postupanja s biootpadom nastaju toksične plinovite emisije, koje mogu ugroziti zdravlje zaposle-nika i to naročito kod biološke obrade u zatvorenim prostorima (ha-lama, tunelima, kontejnerima i sl.). Toksične emisije poglavito su po-vezane s mikrobiološkim razgradnjom i to u svim fazama postupanja s biootpadom (sakupljanje, skladištenje, prijevoz, obrada). Povećane kon-centracije mikrobnih toksina mogu ugroziti zaposlenike u zatvorenim postrojenjima za biološku obradu. Procjena potencijalnog rizika se te-melji na sadržaju endotoksina. Studija BIO-MED2(8) je pokazala da kod koncentracije endotoksina do 7 mg/m3 , uobičajenim kliničkim ispitiva-njima, nije detektiran utjecaj na zdravlje ljudi. Toksične emisije su ma-nje opasne kod kompostiranja na otvorenim ili kod natkrivenih površi-na za kompostiranje.

4.3. Teoretske i praktične osnove kompostiranja (voda, zrak, hrana, štetne tvari, temperatura, ubrzivači)Kompostiranje je brzo provediv jedinstveni postupak internog reciklira-

nja, koji naročito malim komunalnim tvrtkama jamči kružno gospodarenje ot-padom. Proizvedeni kompost učinkovito se koristi na lokalnoj razini. Osnova kompostiranja je razgradnja lagano biorazgradivih tvari aerobnim mikroor-ganizmima (bakterije, gljive, virusi, alge, praživotinje). U prirodi, sve dok u biomasi ima zraka postupno se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Čim nesta-je zraka ugibaju i postupno počinje razvoj anerobnih mikroorganizama. Ka-

DVIJE GLAVNE VRSTE BAKTERIJSKIH MIKROBNIH TOKSINA (OTROVA)

Endotoksini (toksičnu aktivnost LPS-a tj. lippopolysaccharida otkrili su Richard Friedrich i Johannes Pfeiffer i nazvali su je "endotoksin“) su pirogeni termostabilni toksini vezani uz vanjsku membranu nekih gram-negativnih bakterija (npr. brucella, neisseris i vobro vrste), manje su snažni i manje specifični nego egzotoksini. U velikim količinama uzrokuju hemoragični šok i tešku dijareju; manje količine uzrokuju groznicu, promjenu otpornosti na bakterijsku infekciju. Egzotoksini su kemijske supstance koje se izlučuju izvan stanica mikroorganizama (bakterije, gljive, alge i protozoe). Jako su toksični, ali vrlo su termolabilni i razgrađuju se na temperaturama višim od 60 oC. Svi egzotoksini su odlični antigeni pa u organizmu ljudi i životinja potiču stvaranje antitijela. Koriste se i kao cjepiva. Zanimljivo je da na povećanoj temperaturi gube toksičnost, ali zadržavaju antigenost. Endotoksini ugrožavaju i egzotoksine.

KOMPOST KLASE I namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje gnojivo i poboljšivače tla



kvoća i trajanje kompostiranja izravno ovisi o vrsti biootpada i o uvjetima za život aerobnih mikroorganizama. Na lokalnoj razini je najlakše održavati op-timalne uvjete opstanka aerobnih mikroorganizama.

Tijekom procesa kompostiranja, razgradnju osiguravaju aerobni mikroor-ganizmi - mikro svijet (praživotinje, bakterije, virusi) i makro svijet (gljive, plijesni, kornjaši, gujavice, stonoge). Proces kompostiranja, ovisno od lo-kalnih uvjeta, sadrži dijelom i obradu gujavicama. U svakom slučaju temelj-ni uvjeti za održavanje i razvitak procesa kompostiranja odgovaraju uvje-tima opstanka živog svijeta: voda, zrak, hrana, štetni uvjeti, temperatura.

• voda – potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, primje-rice "šaka testom": - ako nestane vode živi svijet umire i proces zastaje te dolazi do mu-

mifikacije,- ako je previše vode kroz kompostnu masu teško prolazi zrak i aerob-

ni mikroorganizmi ugibaju.

Ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima optimalno je u kompostnoj hrpi održavati vlažnost od 40 do 70%, a optimalna vlažnost je oko 60% (pro-vjera vlažnosti takozvanim "šaka testom"). Kod kompostiranja u zatvore-nim prostorima (hala, tunel, kontejner) lakše je održavati vlažnost kom-postne hrpe. Kada je kompostna hrpa na otvorenom, prevelika količina vode (npr. tijekom oborina) može se smanjiti prevrtanjem i odvodnjom viška vode s kompostne površine. Kada je premalo vode, hrpa se jedno-stavno može poprskati (najbolje akumuliranom vodom). Vrlo je učinkovito ovlaživanje provesti tijekom prevrtanja posebnim strojem – prevrtačem.

• zrak - kompostiranje se temelji na održavanju aerobnih uvjeta u svim di-jelovima kompostne hrpe. To znači da treba osigurati stalni protok zraka (prozračivanje, tj. aeriranje čitave hrpe. Potrebno je krupne (drvenaste) komade usitniti, a zamuljenu biomasu (npr. otpadno voće, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) prorahliti umješavanjem struk-turnih komadića. Zbog toga, nakon ulaza u kompostanu, a prije formira-nja kompostne hrpe, biootpad je nužno mehanički pripremiti:- početnim usitnjavanjem drvenih komada (isključivo koristiti netretira-

no otpadno drvo), - umješavanjem različitih ulaznih vrsta biootpada,- odavanjem strukturnih materijala (npr. drvene sječke) u muljeviti bio-

otpad (ostatke povrća i sl.),- dodatnim miješanjem i povremenim prevrtanjem kompostne hrpe, - upuhivanjem zraka kroz dno kompostne hrpe (npr. kompostana Pru-

dinec).Za stabilnu aerobnu biološku razgradnju je nužan kisik (0,1 mg kisika po gramu biorazgradljive mase(8) ). Provedena istraživanja su pokaza-la da upuhivanje čistog kisika ubrzava proces kompostiranja. Međutim, u praksi kompostiranje komunalnog otpada provodi se gotovo redovito prozračivanjem kompostnih hrpa.

• hrana - bez hrane je nemoguć razvitak mikroorganizama; teoretski to znači da u kompostnoj masi treba održavati omjer ugljika i dušika (C:N) oko 25:1 (okvirno i do 35:1); a praktično to znači osmišljeno umješavati biootpad bogat ugljikom (C) s biootpadom bogatim dušikom (N). Prevrta-njem se kompostna hrpa aerira (prozračuje) i dodatno miješa.

• štetni uvjeti za život (denaturiranje proteina) - teški metali, organski otrovi, jake lužine i jake kiseline izravno ugrožavaju opstanak života u

OMJER C/N ZA POJEDINE VRSTA BIOOTPADA

a) biootpad bogat ugljikom (C) ..........................................C/Ndrvo i piljevina.................................................................. 500:1papiri .......................................................................................170:1kora drveta .......................................................................... 120:1lišće .......................................................................................... 60:1

b) biootpad bogat dušikom (N)konjski stajnjak ................................................................... 25:1goveđi stajnjak .................................................................... 20:1otkos trave .............................................................................19:1digestirani otpadni mulj ..................................................16:1otpadna hrana ......................................................................15:1

Kompostder Tehnix - stroj za prevrtanje kompostne hrpe uz mogućnost ovlaživanja i umješavanja biološkog sredstva za ubrzavanje procesa kompostiranja, kapaciteta obrade 100 m3/h

Potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, što se uspješno može obaviti i tzv. "šaka testom"


kompostnoj masi, onemogućavaju razvitak mikroorganizama te dolazi do zastoja kompostiranja. S druge strane, ako se u prikupljenom biootpa-du i nalaze povećane koncentracije anorganske štetne tvari (teški me-tali: kadmij, krom, živa, nikal, olovo, bakar, cink) i organske štetne tvari (poliklorirani bifenili, poliklorirani dibenzodioksini / dibenzofurani i dr.) proizvedeni će kompost biti niže kakvoće (klase), odnosno neće se moći koristiti u poljoprivredi. Hrvatski propisi(3) određuju sadržaj štetnih tva-ri u kompostu i to ovisno od tri klase (kompost klase I, klase II, klasa III), a istovremeno su propisane dopuštene namjene korištenja za svaku pojedinu klasu. Nešto stariji hrvatski propis(4) određuje uvjete kada se mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koristi u poljoprivredi.Poseban je problem što ta dva propisu nisu potpuno usklađena, te po-stoji sumnja da se u RH uvozi obrađeni (aerobno biološki) otpadni mulj. Primjerice, jedan hrvatski propis(4) dozvoljava sadržaj kadmija do 5 mg/kg ST, a drugi propis(3) dozvoljava za kompost klase I do 0,7 mg/kg ST; za klasu II do 1,0 mg/kg ST; za klasu III (korištenje na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane) do 3,0 mg/kg ST.

• temperatura – temperatura je pokazatelj odvijanja procesa kompostira-nja, a temperatura je i glavni čimbenik higijenizacije komposta. Već je navedeno da se tijekom aerobnog biološkog postupka oslobađa toplina i dolazi do zagrijavanja kompostne hrpe. Ovisno od lokalnih uvjeta tije-kom aerobne mezofilne faze temperatura je između 20 i 40 oC, a tijekom termofilne faze temperatura je od 40 do 70 oC.

Voditelju kompostiranja temperatura je izravni pokazatelj odvijanja procesa kompostiranja. Čim dolazi do smanjivanja temperature to je znak da je ili kompost proizveden (više nema hrane) ili da dola-zi do ugroze života mikroorganizama (previše ili premalo vode, sadr-žaj štetnih tvari); izuzimajući vrtno kompostiranje, obvezno je dnevno nadziranje temperature, svake kompostne šarže, najmanje jednom dnevno(3).Temperatura je vrlo važan pokazatelj takozvane higijenizacije komposta (uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki. Mjerenje temperature provodi se dugačkim termometrom, koji prodire do središta kompostne hrpe. Prema hrvatskom propisu(3) potrebno je tijekom kom-postiranja u hrpi održavati:

- najmanje 14 dana temperaturu do 55 oC ili do 7 dana temperaturu 65 oC,- da temperatura ne prelazi 73 oC.

Europske zemlje na sličan način određuju vrijeme održavanja i visinu tem-perature tijekom procesa kompostiranja:

- Nizozemska .......................... 55 oC ............ 2 dana- Italija ....................................... 55 oC ............ 3 dana- Danska ................................... 55 oC .......... 14 dana- Francuska i Belgija ........ 60 oC ............ 4 dana- Austrija ................................... 65 oC ............ 6 dana

TOPLINSKA INAKTIVACIJA PATOGENA I PARAZITA(8)

Patogeni/paraziti Toplinski učinak

Brucella abortus 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute

Brucella suis 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute

Corynebacterium diphtheriae 55 oC – smrt nastupa unutar 45 minuta

Entamoeba histolytica cysts 68 oC – smrt nastupa

Escherichia coli kod 55 oC – većina ugiba unutar jednog

sata

kod 60 oC – većina ugiba unutar 20

minuta

Legionella kod 46 oC – prestaje rast

kod 60 oC – nastupa smrt

kod 75 oC – ne postoji Legionella

Mycobbacterium tuberculasis hominis

66 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta

67 oC – trenutna smrt

Salmonella typhhosa 46 oC – prestaje rast

55 – 60 oC – smrt nastup unutar 30

minuta

Salmonella (ostale) 55 oC – smrt nastupa unutar jednog

sata

60 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta

Taenia saginata 71 oC – smrt nastupa unutar 5 minuta

Trichinella spiahs larvae 50 oC – smanjenje infektivnosti nakon

jednog sata

62 – 72 oC – nastupa smrt

Način preslaganja trokutastih kompostnih hrpa



• trajanje procesa kompostiranja – vrijeme aerobne biološke obra-de biorazgradivog komunalnog otpada ovisi od lokalnih uvjeta. Načelno, prema stručnoj literaturi, trajanje procesa je oko 3 mje-seca(8). Iskustva iz RH pokazuju da kompostiranje zelenog otpada može trajati i do 10 mjeseci (ovisno o vrsti otpada, lokalnim uvjeti-ma i znanju i umijeću voditelja). Povećanje temperature omoguća-va da razvitak aerobnih organizama i proces kompostiranja traje kraće vrijeme. Međutim, kompostiranje se može provoditi i pri ni-skim temperaturama (npr. u Norveškoj), ali traje dulje.Redovitim (ali ne prečestim) prevrtanjem kompostna masa se do-datno prozračuje, a time se ujedno izbjegava stvaranje anaerobnih područja, otklanjanju neugodni mirisi i dva do tri puta skraćuje vrijeme kompostiranja. Sastav biootpada također izravno određu-je vrijeme kompostiranja. Primjerice, drvo načelno produljuje tra-janje kompostiranja. Na kraju procesa takozvani svježi kompost se prosijava (najčešće na 12 ili 20 mm) i krupniji drveni komadi se jednostavno vrate na početak procesa. Povratak komadića drveta koji još nisu dovoljno razgrađeni izravno pomaže razbijanju even-tualnih muljevitih zona i prozračivanju mase biootpada.

• ubrzivači (starteri) – Ubrzivači su dodaci koji se umješavaju u kompostnu hrpu s ciljem ubrzanja aerobne biološke razgradnje. Na tržištu se nalaze različiti oblici ubrzivača koji mogu biti smje-se odabranih bakterija, fermenata i mineralnih tvari. Kod upora-be ubrzivača važno je zahtijevati certifikate, koji jamče da odgo-varaju korištenju u organskoj (ekološkoj) poljoprivredi i uvjetima zaštite podzemne vode. Kao ubrzivač kompostiranja komercijalno se nudi enzimska mješavina mikroelemenata, huminskih kiselina i makroelemenata. Ubrzivači pored skraćenja vremena kompostira-nja smanjuju (odstranjuju) i emisije neugodnih mirisa(11).U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količi-ne svježeg komposta (dodavanje zrelog komposta je puno manje učinkovitije). Umješavanje svježeg komposta u kompostnu masu je ne samo najučinkovitiji već i najjeftiniji načina ubrzanja proce-sa biološke razgradnje. Uvijek treba uvažiti da je kompostiranje proces ovisan od lokalnih uvjeta i lokalno prilagođenih mikroor-ganizama.

LITERATURA1. Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, NN

130/2005.2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.; 73/2017.3. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN

117/2014.4. Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja pročišćavanja otpadnih

voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/2008. 5. Amlinger F.: „Handbuch der Kompostierung“, Ludwig Boltzman-

Institut für biologischen Landbau und angewandte Ökologie, Wien 1993

6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. – 2022.7. Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodav-

stva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, 24.9.20188. Gareht Evans: „Biowaste and Biological Waste Treatment“, James

& James Ltd, London UK, 20019. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i

uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/2015.10. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvje-

tima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za odlagali-šta otpada, NN 103/2018.

11. Benčević K.: „Biokont – osnove biološke poljoprivrede“, Poslovna zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, 1993.

12. Milanović Z.; „Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje bio-otpada“, MR© , rujan 1997. Zagreb

13. Milanović Z.: „Vodič za kompostiranje – crno zlato iz otpada“, Su-stav OHO, siječanj 2003. Zagreb

14. Filipović V.: „Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog re-cikliranjem urbanog bio-otpada“, Hrvatske vode 24(2016), 95, 19-28

15. Goldschmid H., Hauer W:: „“Biotonne“ in der nicht besiedelten innenstadt von Wien“, Waste Magazin 4/97, 43-46

16. - : „EU-Symposium „Compost – Quality Approch in the European Union“ Federal Ministry for the Environment,Youth and Family““, 29 – 30 Oktober 1998.

Nastavak u sljedećem broju

Mobilno bubanj sito Tehnix, može se vrlo lako prilagoditi lokaciji kompostane U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta


021-032 milanovic kompostiranje 2 - bmcroatia.hrkompostiranje otpada sma-njuje i odlaganje posebice...

Documents