01.0. primjer istrazivackog rada studenta

IZVOZ MALINA

Istraživački rad

Aleksandar Radoja

Doc. dr. Zijada Rahimić Edin Smailhodžić

Ass. Amra Salihović Sakib Ramoševac

Adnan Ćatić

Sarajevo, Juni 2007

MEðUNARODNI MENADŽMENT DOC. DR ZIJADA RAHIMI Ć

ISTRAŽIVAČKI RAD

IZVOZ MALINE IZ BOSNE I HERCEGOVINE NA TRŽIŠTE ITALIJE

1

SADRŽAJ

Sadržaj 1

Uvod 2

Profil kompanije

4 Poljoprivreda Bosne i Hercegovine 8 Nerazvijena poljoprivreda 8 Razvijenija prerada 9 Posljedice po zemlju 9 Mogućnosti za poljoprivrednike 10 Swot analiza poljoprivrede BiH 11 Proizvodnja jagodićastog voća u BiH 13 Svjetsko tržište malina 17 Swot analiza za jagodićasto voće 23 Tržište EU 24 Smrznuto voće 24 Segmentacija tržišta 25 Trendovi u potražnji potrošača 27 Tržište Italije 28 Voće i povrće 28 Prilike za izvoznike iz zemalja u razvoju 29 Swot analiza 32 Izvoz 33 Literatura i korišteni izvori 34


ISTRAŽIVAČKI RAD


2

UVOD

Poljoprivreda u različitim ekonomskim sredinama nosi odgovarajuće značajne privredne

zadatke, pa njima zaprema proporcionalan udio kako u ukupnom bruto društvenom proizvodu,

tako i u aktivnoj snazi stanovništva. U skladu sa time, uslijed realnih okolnosti višegodišnjeg

zaostajanja za svijetom, sa dugo oglašavanom federalnom pa i ukupnom državnom politikom,

upravo ovoj djelatnosti povjerena je zadaća da bude jednim od vodećih pravaca budućeg

privrednog i društvenog razvoja naše zemlje.

Proizvodnja hrane se kod nas sve do nedavno smatrala jedinim odgovornim i ekskluzivno

zaduženim promotorom života ljudi u izvangradskim prostorima. Time su emitovani veoma

važni, ali ne i jedini razlozi zbog kojih su tokom ranijih vremena izostajali prepoznatljivi razvojni

efekti kako u njoj samoj, tako i u općem kvalitetu življenja ljudi na selu. Ovi prvi iskazivani su u

višedecenijskoj prijeratnoj diktiranoj socijalističkoj ekonomiji, te ideološkom preferisanju

obimom manjeg državnog, naspram resursima većeg privatnog sektora poljoprivredne

proizvodnje, a drugi u držanju sela kao siromašne i društveno zapostavljene životne sredine.

Poljoprivredni sektor prate uske domaće finansijske mogućnosti. One koče njegovu

transformaciju, pa se izlaz traži u stvaranju klime kakva bi vodila prema meñunarodno

konkurentnim razvojnim programima, uz odgovarajuće ograničene državne transfere saglasne

dinamici općeg privrednog razvoja i meñunarodne pomoći.


ISTRAŽIVAČKI RAD


3

Bosna i Hercegovina je, u globalnom smislu, nakon minulih godina svog poslijeratnog

postojanja, uz dosta neriješenih pitanja, ostvarila i vidne pomake. Sada je, uz probleme koje treba

riješiti, konačno dobila odluku Evropske unije i počela pregovore za potpisivanje Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju ovoj asocijaciji.

Na unutrašnjem planu ona to čini provodeći svoj društveni reformski program, ali uz

zaostajanje na njegovom ekonomskom dijelu. Što se Federacije Bosne i Hercegovine tiče, u tim

zaostajanjima opet prednjači sektor hrane, i to posebno njegov primarni, poljoprivredni dio.

Takav sektor, stalno i uglavnom formalno ohrabrivan, praktično je tek u zadnjim godinama nešto

više, ali ipak nedovoljno podstican. Stoga se on dovodi u opasnost da ostane nepripremljen za

svoje već sutrašnje integrisanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju i preksutrašnje u EU, te takav

prihvati trajne obaveze koje će iz tih integracija proisteći.

Kompanija ECO RUBUS d.o.o. upravo je tu našla svoj primarni interes i upravo na poljoprivredi (jagodičastom voću) gradi svoj core biznis.

Jagodičasto voće (u koje ubrajamo maline, kupine, jagode i borovnice) spada u grupu rijetkih BH

proizvoda koji se izvoze u ostale zemlje, uglavnom u zemlje Evropske unije i Sjedinjene Države.

Sredinom 1980-tih, smrznuto i svježe jagodičasto voće predstavljalo je glavni izvozni potencijal

za ovaj region. Prije rata postojala je profitabilna industrija jagodičastog voća, koja je proizvodila

10.000 tona godišnje. Od toga 20% se izvozilo na tržišta u Evropi. Prijeratni izvoz se sastojao

uglavnom od smrznutog jagodičastog voća. Kao posljedica rata, oko 60% prijeratnih površina,

koje su iznosile od 600 do 700 hektara zasañenog zemljišta, uništeno je.


ISTRAŽIVAČKI RAD


4

PROFIL KOMPANIJE

Kompanija ECO RUBUS d.o.o. osnovana je 1999. godine. Od dana osnivanja kompanija

se bavi proizvodnjom, otkupom, preradom i distribucijom jagodičastog voća, od čega su

najzastupljenije maline.

Sjedište kompanije je u Sarajevu, a naši malinjaci se nalaze rasprostranjeni širom BIH. U početku

smo proizvodili male količine malina, dok smo veći dio otkupljivali od samostalnih malih

proizvoñača. Sva proizvodnja je bila namijenjena domaćem tržištu.


ISTRAŽIVAČKI RAD


5

Vremenom je rasla potražnja za našim proizvodima kako u regionu tako i na EU tržištu,

tako da je uz dobru organizaciju i strateški orjentisano planiranje, rast i razvoj bio neminovan.

Danas posjedujemo 400 hektara zemlje na kojoj su zasañene maline u raznim dijelovima BIH.

Sarañujemo sa preko 600 malih prizvoñača malina od kojih otkupljujemo svu njihovu

proizvodnju.

Imamo 36 stalnih uposlenika, od kojih je 11 sa dipl. Ing. prehtrambene tehnologije.

Imamo jako dobru suradnju sa Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevu glede što boljeg uzgoja

najkvatitetnijih sorti malina, jer težimo visokoj kvaliteti naših proizvoda.


ISTRAŽIVAČKI RAD


6

Posjedujemo najkvalitetniju opremu i strojeve za preradu jagodičastog voća, kao i

adekvatan vozni park za prevoz do postrojenja za preradu, a nakon toga i daljnju distribuciju.

Usto smo ulozili mnogo novaca da bi na što bolji i na što efikasniji način mogli da zadovoljimo

potrebe tržišta.

Kompanija je dosegla visok nivo proizvodno-tehnološkog razvoja da može zadovoljiti

potrebe BIH tržišta, pa smo počeli da razmišljamo i o izvozu naših proizvoda u neke države EU.

Imamo visok kvalitet proizvoda i sve potrebne ljudske i proizvodne potencijale za nastup na

inozemnom tržištu.


ISTRAŽIVAČKI RAD


7


ISTRAŽIVAČKI RAD


8

POLJOPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE

SADAŠNJE STANJE

Poljoprivreda je sistemski dio ukupnog ekonomskog ambijenta, pa se stanje u njemu

nedvojbeno odražava i na ovaj sektor. BiH i unutar nje FBiH u proteklom periodu provele su

značajan dio svojih društvenih reformi sa ciljem kreiranja povoljnijeg društvenog i poslovnog

okruženja. Uz nedvojbene uspjehe, provedene reforme se ipak nisu pokazale i dovoljnim da se

izgradi jedinstveni državni ekonomski prostor i sa unapreñenjem preduzetničke klime BiH osigura

povoljnije mjesto na ljestvici zemalja u tranziciji ili u odnosu na susjede.

NERAZVIJENA POLJOPRIVREDA

Unutar ukupne ekonomije, nakon nekoliko godina po okončanju rata, poljoprivreda BiH

je i dalje ostala opterećena brojnim problemima i još ne pokazuje jasnu viziju vlastitog društvenog

razvoja. Donošenjem nekoliko krovnih zakona i uspostavom institucija, ona postepeno gradi svoj

makroekonomski poljoprivredni okvir, ali i dalje ostaje sa brojnim prazninama zbog nedefinisanih

mjera podrške domaćoj proizvodnji koje treba ispuniti.

Čekajući na njih, poljoprivredni sektor, opterećen sa mnogo problema, trpi krize koje ga u

cjelini drže na nivoima poslijeratne kontinuirane stagnacije i kolebljivosti. Upadajući u makaze

nedovoljno osmišljenog, nepotrebnog pa i pogubno visokog uvoza, neki njegovi segmenti, kao

peradarstvo, bivaju odvedeni i preko ruba fizičkog nestajanja.

Upravo iz gore pomenutih razloga kompanija ECO RUBUS d.o.o. morala je uložiti mnogo

truda, znanja i sredstava da bi danas bila u poziciji koja joj obezbijeñuje konstantan rast neto

profita. Obezbjeñenjem i primjenom novih agrotehničkih trendova i izuma u uzgoju i preradi


ISTRAŽIVAČKI RAD


9

malina, kompanija postiže izvanredne rezultate. Ne treba propustiti i ne reći riječi hvale za samu

organizaciju i njen menadžment. Prvo mjesto za najboljeg otkupljivača, po mišljenju preko 600

malih uzgajivača malina, dovoljno govori.

RAZVIJENIJA PRERADA

Naspram zakočene primarne poljoprivredne proizvodnje, u bitno povoljnije stanje vlastitim

razvojem dospjela je prehrambena i ukupna prerañivačka industrija. Unutar nje stvoren je

značajan broj dobrih privrednih subjekata, a neki meñu njima izrasli su u moderne srednje do veće

proizvodne firme, kakve su sposobne na tržištu konkurisati čak i najpoznatijim evropskim

markama.

Bez obzira na to, osim u nekim slučajevima, veze ove industrije sa domaćim sirovinskim miljeom

nisu niti definisane niti sistemski regulisane, tako da izostaju njeni visoko potrebni efekti u

ozdravljenju i omasovljenju poljoprivredne proizvodnje.

POSLJEDICE PO ZEMLJU

Rezultat opisanog stanja jeste nerazvijen i od prerañivačke industrije udaljen primarni

poljoprivredni sektor, koji emituje upozoravajuće signale kroz;

• strukturalnu zakočenost koja poziva na transformacije,

• neureñenost zemljišta za jače razvojne akcije,

• visok tehnološki zaostatak za Zapadnom Evropom,

• visok udio od oko 50 % neobrañenih oraničnih površina,

• prekomjernu ovisnost domaće ishrane od uvoza tuñe hrane,

• dehumanizaciju i devastaciju ruralnih prostora, i

• odlazak mladih ljudi da žive izvan BiH


ISTRAŽIVAČKI RAD


10

Prethodne konstatacije praktično znače da nedostaje definisana politika naspram unutrašnjeg

i vanjskog privrednog ambijenta, u kojima bi trebao da se odvija budući domaći poljoprivredni

razvoj. Do tog razvoja može se doći jedino zakonskim i institucionalnim reformama u sektoru,

što treba pomoći da se ostvare ciljevi koje postavlja ova strategija.

MOGUĆNOSTI ZA POLJOPRIVREDNIKE

Sadašnjem stanju bh. poljoprivrede glavnu karakteristiku daje sitan i rascjepkan posjed, unutar

kojeg sa 67% dominira onaj koji ima do 3 ha poljoprivredne površine. FBiH sa 2,3 ha obradivog

zemljišta po poljoprivrednom domaćinstvu stoji još i nešto lošije, uz činjenicu da se u njene

potencijalne komercijalne farmere (sa više od 5 ha) računa tek oko 17 % domaćinstava. Po tome

je mali i usitnjen posjed krupno ograničenje bh/fbh. poljoprivredne proizvodnje, pa se pred

poljoprivrednike generalno stavljaju sljedeće razvojne mogućnosti;

� da uvećavaju svoj posjed kupovinom ili zakupom i tako postanu robni

proizvoñači poljoprivrednih proizvoda,

� da ga bolje ''organizuju'' komasacijom, arondacijom, ukidanjem meña i sl.,

� da uvode intenzivne tehnološke vještine za manje posjede i tako

komercijalizovani uvećaju zaradu ukupno i po jedinici površine.

Treća je mogućnost da se poljoprivredom nastave baviti na dosadašnji način. Domaćinstva koja

se nañu u toj grupi, morat će svoje prihode dopunjavati zaradama iz drugih oblasti zanimanja, ili

se nadati socijalnim podrškama za koje država još dugo objektivno neće imati velikih

mogućnosti.


ISTRAŽIVAČKI RAD


11

SWOT ANALIZA BIH POLJOPRIVREDE

PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI

Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Pogodni i raznoliki agro-klimatski

uslovi za većinu tipova poljoprivredne proizvodnje

• Visoki omjer korisnog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju

• Veliki i slabo razvijeni šumarski resursi

• Sačuvani pejzaži i tradicionalna poljoprivredna praksa

• Većinu poljoprivrednog zemljišta posjeduju porodična gazdinstva koja mogu da proizvedu visoko kvalitetne proizvode i koji se dobro plasiraju na tržištu

• Povećana svijest o medjunarodnim standardima i potrebi za jaču konkurenciju

Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Nema jasne komparativne prednosti

u bilo kojoj oblasti proizvodnje • Korištenje zemljišta ograničeno

zbog slabog i nesigurnog sistema držanja zemlje u posjedu

• Nedostatak inovacija i upotreba moderne tehnologije u gazdinstvima

• Mala gazdinstva, povećan broj ljudi koji se povremeno bave poljoprivrednom i povećano usitnjavanje zemljišta

• Ograničena organizacija, koordinacija i/ili integracija proizvodjača i doradjivača

• Ograničeni napredak u poboljšanju konkurentnosti ili usaglašavanja sektora sa medjunarodnim standardima

Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Promovirati i razviti komparativnu

prednost kod izvjesnih tipova proizvodnje

• Razviti sigurno tržište zemljišta i sistem posjedovanja zemljišta

• Promovirati povećano razumijevanje i korištenje modernih tehnologija na gazdinstvima

• Uvesti politiku povećanja veličine gazdinstva kako bi se spriječilo dalje usitnjavanje zemljišta

• Uvesti politiku promoviranja grupa proizvodjača i doradjivača

• Razviti strategiju konkurentnosti sektora i akcioni plan

• Razviti mrežu usluga u cilju podrške kreiranju akcionog plana

Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Obaveza poljoprivrednika na samo-

dovoljnu proizvodnju umjesto na tržišnu proizvodnju

• Politička želja za podršku reformi zemljišta i privlačenje potrebnih investicija

• Otpor poljoprivrednika prema inovacijama i podešavanje tradicionalne prakse gazdinstva

• Nedostatak finansijskog kapitala i prihoda koji bi stvorili prilike za povećanje veličine gazdinstava

• Nepostojanje želje poljoprivrednika i doradjivača da formiraju organizacije sa i/ili grupe za samo-pomoć

• Ograničeni investicioni fondovi na raspolaganju za razvoj novih usluga

• Nedostatak znanja ili interesa za zahtjeve medjunarodnih standarda


ISTRAŽIVAČKI RAD


12

PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI

Učinak poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Nivoi produktivnosti se postepeno

povećavaju u poredjenju sa zadnjom dekadom predratnog nivoa

• Rast i povećana specijalizacija u izvjesnim pod-sektorima

• Uspostavljenje sektora dorade za izvjesne robe i povećana dodatna vrijednost aktivnosti na gazdinstvima

• Iskustvo u trgovini sa bivšim jugoslovenskim zemljama

• Agro-prehrambeni i šumarski sektor upošljavaju značajan dio aktivne radne snage

• Agro-prehrambeni sektor i šumarstvo značajno doprinose BND u Bosni i Hercegovini i zaradama pri izvozu

• Agro-prehrambeni izvoz se postepeno povećava u zadnje 3 – 4 godine

Učinak poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Nivoi proizvodnje ispod onih

postignutih kod glavnih konkurenata u susjedstvu u zemljama Zapadnog Balkana i u EU.

• Nizak obim viška koji se može plasirati na tržište iz primarne proizvodnje i ograničeni raspoloživi investicioni kapital za doradjivanja na gazdinstvima

• Ograničena veličina i efikasnost sektora doradjivačke industrije i ozbiljno nisko ulaganje u nove tehnologije dorade.

• Gubitak tradicionalnih tržišta u zemljama bivše Jugoslavije.

• Opadajuća i stara aktivna radna snaga u sektoru.

• Opadajući udio u BNP u zadnjoj dekadi.

• Dramatično povećanje uvoza u agro-prehrambenoj industriji u zadnje 3 do 4 godine povećanje trgovačkog deficita.

Učinak poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Poboljšanje nivoa produktivnosti

uvodjenjem inovativne politike podrške tržištu i usluga

• Niska proizvodnja daje dovoljno prostora za povećanje od komparativno jeftinih poboljšanja u upotrebi inputa i usvajanja uspostavljenih tehnika.

• Povećanje tržišnih prilika kroz proširenje informacija o poljoprivrednim tržištima i drugih servisnim uslugama

• Promovirati investiranje i nove doradjivačke tehnologije kroz nove politike na nivou gazdinstva i doradjivačkih kapaciteta.

• Promovirati generički brend proizvoda Bosne i Hercegovine u zemljama bivše Jugoslavije.

• Uvesti šeme koje će privući mlade poljoprivrednike i ohrabriti rano penzionisanje današnjih poljoprivrednika

• Napraviti okvir i usluge politike za promoviranje izvoza.

• Povećati domaću konkurentnost i ojačati sisteme ne-tarifne zaštite (posebno sanitarnu i foto-sanitarnu) – vidjeti slabosti

Učinak poljoprivrednog i prehrambenog sektora • Kapaciteti poljoprivrednika da

iskoriste prednosti nove politike podrške

• Nedostatak finansiranja ili obaveza vlade i donatora za podršku razvoju novih usluga

• Opšte klima investiranja i slab okvir politike za privlačenje i zaštitu investicionog kapitala.

• Brzina povećanja konkurentnosti odredjenih ključnih zemalja bivše Jugoslavije

• Nedostatak dinamike i mobilnosti ruralne radne snage u sektoru.

• Nevoljnost mladih ljudi da ostanu u ruralnim sredinama.

• Nevoljnost starijih ljudi da se odreknu svojih gazdinstava/zemljišta.

• Nedostatak kvalitetnih proizvoda u cilju medjunarodnog promoviranja

• Visoki troškovi investiranja u razvoj efikasnog sanitarnog i fito-sanitarnog sistema.


ISTRAŽIVAČKI RAD


13

PROIZVODNJA JAGODI ČASTOG VOĆA U BiH I OSVRT NA DOMAĆU KONKURENCIJU

U pogledu prerade i tržišta, ova industrija se sastoji od oko 20 prerañivača i distributera

(izvoznika/uvoznika). Većina ih je uključena u otkup jagodičastog voća proizvedenog na

lokalnom tržištu, kao i u uvoz. Najveći prerañivač, kompanija KLAS, formirao je posebno

odjeljenje za jagodičasto voće, čajeve, ljekovito i aromatično bilje, a nedavno je u Sarajevu

otvorio jedno moderno postrojenje za preradu i zamrzavanje jagodičastog voća (kapacitet 1,000

tona). Olle Svenson, najveća švedska kompanija koja prerañuje/prodaje jagodičasto voće,

trenutno gradi fabriku za preradu takvog voća u Srebrenici. Maline će, za potrebe ove fabrike

uzgajati lokalni farmeri, organizirani u lokalnim zemljoradničkim zadrugama koje se nalaze u

ovom regionu.

KLAS d.o.o se značajno posvetio podsektoru jagodičastog voća, u prvom redu izvozu

smrznutih malina. Kao dodatak investiranju u kapacitete za preradu jagodičastog voća, ova firma

je investirala preko 2 miliona KM u kredite koje je dala farmerima za započinjanje proizvodnje,

te u rashladne sisteme postavljene na samom odredištu. Farmeri dobijaju ekvivalent od 2.500 –

4.500 KM u sadnom materijalu, sistemima za navodnjavanje, opremi za sadnju i branje voća,

ñubrivu i proizvodima za zaštitu bilja. Uz ovo, farmeri takoñer imaju i intenzivnu obuku i

tehničku pomoć koju pruža KLAS.

Do danas, KLAS je okupio oko 600 farmera i podijelio ih u tri specijalizirane

zemljoradničke zadruge. KLAS se trenutno upušta u aktivnost zapošljavanja dodatnih 600 do 650

farmera, koji će biti organizirani u drugih 5 do 6 zemljoradničkih zadruga. Sa farmerima se

potpisuje ugovor o otkupu na period od 12 godina, uz dvogodišnji grejs-period, što farmerima

omogućava da počnu sa otplatom kredita nakon što zasadi počnu davati prve prinose.


ISTRAŽIVAČKI RAD


14

ECO RUBUS d.o.o. je od samog osnivanja gradio duforočne strateške odnose sa svojim

kooperantima. Upravo iz tog razloga Klas čini akcije kreditiranja i animiranja novih uzgajivača

malina. Meñutim, Klas je ugovorom sa svojim kooperantima definisao gornje granice količine

narudžbi, tako da se uzgajivači susreću sa problemom plasmana „viška“ svojeg roda koji iz

godine u godinu prevazilazi i do 30% ugovorom definisanu količinu. Takvo stanje ECO RUBUS

koristi i na taj način dobija nove količine roda maline a u isto vrijeme i mala gazdinstva postaju

zadovoljna svojim poslovanjem.

Pronaći i iskoristiti svaku tržišnu priliku na najbolji način, naš je slogan u današnjem turbulentnom i krajnje neizvjesnom okruženju.

Zbog činjenice da je proizvodnja jagodičastog voća ograničena na samo nekoliko regiona

u svijetu, razvoju ovog podsektora u BiH trebalo bi dati prioritet. Proizvodnja jagodičastog voća

je pretrpjela značajne gubitke i/ili uveliko stagnirala tokom rata, tako da je još dosta napora

potrebno do njenog punog oporavka. Zamrznute maline čine jedno atraktivno područje za

ulaganje privatnog sektora, a i za ulaganje donatora upravo zbog visokog profita i izvoznog

potencijala, kombinovanih sa održivim zapošljavanjem i kreiranjem novih radnih mjesta u

ruralnim područjima.

Proizvodnja jagodičastog voća prije rata iznosila je preko 10.000 t godišnje u BiH, od

čega se preko 20% izvozilo. Proizvodnja jagodičastog voća je idealna za male zemljišne posjede i

tamo gdje se zahtijeva intenzivan rad tokom sezone uzgoja i branja voća. Upravo ovakva situacija

zaista postoji u BiH kao rezultat postojeće zemljišne politike (prosječna parcela iznosi 2 do 3 ha),

koja ograničava imanja i ohrabruje nezaposlene farmere da se okrenu proizvodnji jagodičastog

voća.

Ova vrsta voća se takoñer uzgaja i u planinskim predjelima koji preovladavaju u zemlji.

Farme jagodičastog voća su obično porodični sezonski biznisi, i jagodičasto voće se uzgaja na


ISTRAŽIVAČKI RAD


15

malim farmama koje su u vlasništvu porodice. Većina poslova se obavlja ručno; branje voća ili

berba se obavlja ručno, uz veliki broj sezonskih radnika. ECO RUBUS aktivno zapošljava,

odnosno angažuje proizvoñače i organizira ih. ECO RUBUS prodaje velikom i globalnom

tržištu, koje je u porastu (414.000 t).

Proizvodnja jagodičastog voća ne zahtijeva neko veliko ulaganje, mada je nakon branja

jagodičastog voća potrebno značajno ulaganje u hladnjače i postrojenja za preradu. BiH posjeduje

odgovarajuću zemlju, radnu snagu i pogodne klimatske uslove za proizvodnju visokokvalitetnog

jagodičastog voća.


ISTRAŽIVAČKI RAD


16

Prosječan prinos malina kreće se od 8 do 15 tona po jednom kultiviranom hektaru, ili 1-

1.5 kg/m2, u zavisnosti od vremenskih uslova, sistema za navodnjavanje, ukoliko se koriste,

agrarnih mjera i tehnika koje se primjenjuju, itd. Pod idealnim uslovima uzgoja zabilježeno je da

prinosi mogu biti i 25 t/ha. Cijene otkupa se kreću od 1.20 do 1.50 KM/kg za

farmere/proizvoñače. Za uzgoj malina potrebno je 16.000 sadnica po 1 hektaru. Cijena sadnog

materijala kreće se oko 0.40-0.45 KM, a životni vijek sadnice je od 12 do 15 godina. Tabele 1. i

2. predstavljaju proizvodnju malina u svijetu i u Evropskoj uniji, Srbiji i Crnoj Gori, Mañarskoj i

Poljskoj.


ISTRAŽIVAČKI RAD


17

SVJETSKO TRŽIŠTE MALINA

Proizvodnja jagodičastog voća visoke vrijednosti je u globalu industrija u porastu –

414.000 tona u 2002 – gdje Evropa proizvodi više od 80% od ukupne proizvodnje. Tokom

proteklih godina zapažena je povećana potražnja za voćem i voćnim proizvodima u cijelom

svijetu. Iako su maline imale koristi od ovog trenda, ovo voće se susreće sa konkurencijom

drugog svježeg i smrznutog voća. Ukupna proizvodnja malina je mala u poreñenju sa

drugim voćem npr. proizvodnja jagoda je deset puta veća.

Malinama se najčešće trguje u smrznutoj formi koje se tretiraju kao proizvod.

Tokom proteklih godina došlo je do povećanja proizvodnje, a posebice kod nisko

troškovnih proizvoñača iz zemalja Centralne i Istočne Evrope.

Postoje četiri velika proizvoñača džema i voćnih sokova koji predstavljaju

najvažnije interesne grupe u potražnji malina - Smuckers u SAD, Swartzscoff u Njemačkoj,

Nestlé. u Švicarskoj i Danone u Italiji.


ISTRAŽIVAČKI RAD


18

GODINA U SVIJETU INDEX U EVROPI INDEX

1998. 354,457 100.0 300,013 100.0 1999. 381,555 104.2 312,608 104.2 2000. 384,249 103.0 308,877 103.0 2001. 383,798 103.7 311,215 103.7 2002. 414,031 113.9 341,728 113.9 U prosjeku 383,618 105.0 314,888 105.0 (%) učešća u svjetskoj proizvodnji

100.0 --- 82.1 ---

Tabela 1. Pregled proizvodnje malina u svijetu i u Evropi, 1998-2002 1

GODINA EVROPSKA

UNIJA SCG POLJSKA MAðARSKA

2000. 57,486 56,059 39,727 19,804 2001. 50,617 77,781 44,818 13,306 2002. 51,599 94,366 45,026 15,000 U prosjeku 53,234 76,070 43,190 16,037 (%) učešća u svjetskoj proizvodnji

13.5 19.3 11.0 4.1

Tabela 2. Pregled proizvodnje malina u Evropi, 2000-2002 2

1 Izvor podataka: FAOSTAT 2003 2 Izvor podataka: FAOSTAT 2003


ISTRAŽIVAČKI RAD


19

U ovom trenutku ne postoje podaci za proizvodnju jagodičastog voća u BiH,

ali se procjenjuje da se maline uzgajaju na približno oko 1000 ha. Očekuje se da će se

ova proizvodnja u toku narednih nekoliko godina udvostručiti ili čak utrostručiti.

KLAS je u 2003. godini imao proizvodnju od oko 200 t malina, i u prosjeku

postigao prinos od 13-14 t/ha dok je ECO RUBUS iste godine imao prosječan prinos

od 20 t/ha a već 2005. godine 22 t/ha.

KLAS je započeo aktivnosti sa malinama 2001. godine i potpisao je ugovore

sa farmerima za sadnju malina na 89 ha. U 2002-2003 godini sa ovih farmi stizali su

prvi prinosi. Maline su se do tada, prije ovih prvih prinosa, otkupljivale širom BiH i

kupovale iz Srbije, a zatim zamrzavale i izvozile. Trenutno KLAS ima kupoprodajne

ugovore o oktupu zaključene sa 700 farmera.

Plan je za 2008. da se ovome doda još 650 farmera, koji bi uzgajali jagodičasto voće

na dodatnih 111 ha: 76 ha u dolini rijeke Bosne i oko 40 ha u Donjem Vakufu,

području gornjeg Vrbasa . Očekuje se da će ukupni outputi iz ovih zasada iznositi oko

2.000 tona do 2005.

U tabeli 3. prikazane su količine jagodičastog voća, svježeg i zamrznutog,

uvezenog i izvezenog iz BiH od 2001. do novembra 2003. Dostupni podaci

(Centralni zavod za statistiku – CSO 1998, Sarajevo) za 1998. godinu navode da je u

toj godini izvezeno 28 tona svježeg jagodičastog voća dok nije bilo prerade ovog

voća. Daljni podaci o izvozu nisu dostupni.


ISTRAŽIVAČKI RAD


20

Srbija i Crna Gora su i regionalno i u svijetu vodeći proizvoñači malina, čija

proizvodnja dostiže gotovo jednu trećinu svjetske proizvodnje malina. U 2002. godini

Srbija-Crna Gora je izvezla ukupno 78,070 tona malina, čija je vrijednost iznosila 90

miliona US$ 3 (Izvezeno je miješano jagodičasto voće slabijeg kvaliteta upravo zbog

nedostatka kontrole kvaliteta i problema sa logistikom).

Površina, koja je tokom posljednje tri godine bila zasañena malinama

obuhvata izmeñu 0.05 i 1.0 ha, premda su prosječne parcele zasañene malinama u

Srbiji-Crnoj Gori, relativno male po veličini. U 2002. godini maline su se uzgajale na

površini od 10.519 ha, za razliku od 9.000 ha u 1999. godini.

Procjenjuje se da će se ukupna zasañena površina novim sadnicama povećati

na 20.000 ha do 2005. godine. Meñutim, proizvodnja malina u Srbiji-Crnoj Gori, kao

i u BiH, velikim dijelom ovisi o vremenskim prilikama.

3 Svježe sezonsko voće u Jugoslaviji, USDA godišnji izvještaj o malinama, 2003


ISTRAŽIVAČKI RAD


21

Kompanije iz Evropske unije kupuju oštećene i zamrznute maline iz Srbije radi

proizvodnje voćnog pirea i prerañenih proizvoda, koji se zatim ponovo izvoze. Skoro

50% ukupnog izvoza voća iz Srbije-Crne Gore (prihod je preko 200 miliona US$)

odnosi se na maline.

Godina Izvezeno Prihod (u milionima

US$) Prosječna cijena

(US%/toni)

1998. 63,815 62.725 983 1999. 64,680 57.704 892 2000. 60.824 62.759 1,032 2001. 68,182 66.529 976 2002. 78,070 90.176 1,155 2003 85,000 97.750 1,150

Tabela 4. Izvoz malina iz SCG, 1998-2003 4

Osim Srbije i Crne Gore, glavna konkurencija meñu proizvoñačima i trgovcima

maline u Evropi pripada Mañarskoj i Poljskoj, gdje je proizvodnja u 2002. iznosila

30.000 t, odnosno 55.000 t. Premda statistički podaci nisu raspoloživi u BiH, statistika

za Srbiju-Crnu Goru navodi da je u 2002. godini bilo izvezeno 17% rezanih malina, a

83% bilo je izvezeno u smrznutom stanju.

Najveći kupci malina u Evropskoj uniji su Njemačka, Francuska i Austrija.

Kupci iz Evrope uglavnom žele i nastoje da kupe maline koje su uzgojene na Balkanu.

Meñutim, oni se žale da ne mogu da kupe velike količine jagodičastog voća s ovog

regiona.

4 Izvor podataka: Udruženje voća i povrća iz Srbije


ISTRAŽIVAČKI RAD


22

Farme jagodičastog voća na Balkanu, čija je ekspanzija u proizvodnji sporija,

imaju ograničen pristup kreditima, ograničene marketinške promocije i nedovoljne

industrijske standarde. Takva ograničenja za balkanske proizvoñače mogu

predstavljati jednu od šansi za bosanskohercegovačke proizvoñače i prerañivače koji

su sada organizirani zahvaljujući kompanijama kao što su KLAS, ECO RUBUS i Olle

Svensson AB.

Svježe maline koje su podesne za zamrzavanje radi korištenja u industriji

prerañivači mogu nabaviti u BiH. Uz adekvatno zemljište i povoljno tlo, te

mikroklimatske uslove prerañivačima je potrebno samo da uvedu veliki broj

posjednika koji bi zasadili maline i na taj način osigurali adekvatno isporučivanje

sirovinskog materijala. Ovo se vrši na taj način da se vlasnicima zemlje nudi

finansijska i tehnička pomoć, te potpisivanje kupoprodajnih ugovora. Nove sadnice

počinju da daju proizvode nakon dvije godine.


ISTRAŽIVAČKI RAD


23

SWOT ANALIZA ZA JAGODI ČASTO VOĆE

PREDNOSTI � Konkurentna cijena radne snage � Različiti uslovi za uzgajanje voća i

povrća � Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda:

rani i industrijski krompir, van sezonsko povrća, jagodičasto voće

� Postojeći uslovi za organsku proizvodnju � Postojanje agencija za organsku

certifikaciju � Veliki interes za poljoprivrednu

proizvodnju od strane poljoprivrednika i lokalnih vlasti

� Potražnja od strane prerañivača u porastu � Povećana potražnja potrošača za lokalne

proizvode na domaćem tržištu

SLABOSTI � Maline su veoma osjetljive i njima se

mora pažljivo rukovati do kraja u lancu vrijednosti proizvoda.

� Vrijeme sazrijevanja je dvije godine od sadnje do branja, što zahtijeva dug grejs-period za kredite.

� Prerada je relativno sofisticirana, imajući u vidu osjetljivu prirodu jagodičastog voća.

� Rashladne komore, odnosno hlañenje je neophodno tokom razvoja cijelog lanca vrijednosti proizvoda.

MOGUĆNOSTI � Više različitih proizvoda � Pristup novoj tehnologiji � Ponuda manja od potražnje: višnje i

trešnje, šljive, jagodičasto voće, jabuke, grožñe

� Proizvodnja organskih proizvoda � Preradom i drugim vidom rukovanja,

dodavanje vrijednosti proizvodu

PRIJETNJE � Nedostatak investicijskog kapitala;

nedostatak odgovarajućih kredita (grejs-period od dvije godine)

� Moguće poteškoće u pronalaženju dovoljnog broja ljudi koji su zainteresirani za ovu aktivnost; nezaposlenost, imigracija i urbanizacija su rapidno prorijedili seosku populaciju.

� Mogućnost nepovoljnih vremenskih uslova koji mogu nastati s vremena na vrijeme (premda su vremenske nepogode kao što je npr. suša ublažene upotrebom sistema za navodnjavanje)

� Povećana konkurencija proizvoñača/prerañivača iz Srbije, pošto se nastavlja sa oporavkom industrije u ovom regionu


ISTRAŽIVAČKI RAD


24

TRŽIŠTE EU

Ukupno tržište hrane i

pića EU procjenjuje se na oko

€ 666 milijardi u 2006, a procjena

je da će narasti na € 690 milijardi

u 2007. Rast u vrijednosti je samo

4% što znači da se tržište hrane u

EU stabilizira. Meñutim, postoje

razlike je procjena da će tržište

hrane u Njemačkoj pasti za 4%

dok će tržišta hrane u Francuskoj i Italiji najvjerovatnije rasti za 3% tj. za 7%. Ostala

tržišta pokazuju relativno stabilizirajući trend. Procjenjuje se dalji rast tržišta hrane

EU, a posebno u novim državama članicama. Npr. tržišta kao što su Češka i Slovačka

će vjerovatno rasti 20% godišnje.

SMRZNUTO VOĆE

Smrznuto voće se uglavnom koristi u industriji džemova za dalju preradu u džem. U

2003, potrošnja džema i ukuhanog voća u EU iznosila je oko 505 hiljada tona što je

predstavljalo potrošnju od 1,3 kg po glavi stanovnika godišnje. 5

5 Euromonitor, 2003


ISTRAŽIVAČKI RAD


25

SEGMENTACIJA TRŽIŠTA

Tržište za očuvano voće i povrće može se podijeliti u tri segmenta

SEGMENT POTROŠNJE U VIDU SASTOJAKA

Prehrambena prerañivačka industrija je najveći segment za očuvano voće i povrće.

Pošto se trgovina ovim proizvodima zasniva na osnovi business to business, postoji

malo raspoloživih informacija o veličini tržišta i trendovima. U ovom sektoru,

očuvano tj. konzervirano voće i povrće (tj. uglavnom smrznuto i sušeno voće i povrće

i koncentrat sokova) koriste se kao sastojci za veliki broj prehrambenih proizvoda.

Prehrambeni proizvoñači koriste ove sastojke da proizvedu krajnje proizvode za

sektor maloprodaje i sektor ugostiteljstva.

Glavni prehrambeni prerañivači koriste ovo voće i povrće u sljedećim sektorima:

� Industrija pića. Industrija pića je najveći krajnji korisnik koncentrata

soka. Koncentrat voćnog soka se prerañuje u voćne sokove.

� Industrija žitarica za doručak. Industrija žitarica za doručak koristi

značajne količine sušenog voća za proizvodnju musli pahuljica i

čokolada sa žitaricama.

� Industrija džema. Industrija džema koristi značajne količine smrznutog

voća za proizvodnju džema

SEGMENT KRAJNJIH POTROŠA ČA

Konzervirano voće, smrznuto voće, voćni sok i džem se prerañuju i pakuju u mala

pakovanja koja se putem maloprodajnih trgovina prodaju krajnjim potrošačima.

Sektor krajnjih potrošača sastoji se uglavnom od brendiranih proizvoda i privatnih

marki. Supermarketi u EU dominiraju maloprodajom na uštrb specijaliziranih radnji

kao što su piljare, pekare i slični objekti. Udio privatnih marki raste uglavnom na

uštrb B i C brandova.


ISTRAŽIVAČKI RAD


26

SEKTOR UGOSTITELJSTVA

Sektor ugostiteljstva raste tokom nekoliko proteklih godina. Potrošnja izvan

domaćinstva povećala se jer prihodi potrošača rastu, a posebno u domaćinstvima sa

dva člana gdje su obje osobe zaposlene. Povećava se broj mjesta za brzu ishranu u

većini EU zemalja. Sektor ugostiteljstva uključuje i kantine kompanija, bolnica,

univerziteta itd.

Tržište za konzervirano voće koje se koristi za industrijsku upotrebu može se

segmentirati i prema tome da li se proizvodi uzgajaju organski ili konvencionalno.

Ovo je od posebne važnosti jer potražnja za organskom hranom značajno raste u

nekoliko država članica EU i ovo nudi zanimljive tržišne prilike za izvoznike iz

zemalja u razvoju kao što je BiH. Organski proizvodi još uvijek čine mali udio

ukupne potrošnje hrane na većini tržišta EU iako je razlika velika.

U Danskoj i Austriji, organski proizvodi čine oko 10% ukupnog tržišta hrane

do u zemljama kao što su Španija i Francuska taj udio je samo izmeñu 0.5 i 1%.

Proizvodnja organske hrane porasla je čak dva puta u periodu od 2000 do 2002.

Organska proizvodnja je izrazito pogodna za mala i srednja preduzeća koja se nalaze

u područjima koja nisu pogodna za masovnu proizvodnju hrane.


ISTRAŽIVAČKI RAD


27

TRENDOVI U POTRAŽNJI POTROŠA ČA

Stanovništvo u EU i dalje raste i prema procjenama nastavit će rasti u sljedećih

20 godina. Procjenjuje se da će tada doći da laganog pada stanovništva u EU.

Meñutim, već se sada mijenja sastav stanovništva. Povećava se broj starijih ljudi dok

u istom vrijeme opada broj mladih. Obitelji imaju sve manje članova. Šta više, broj

domačinstava sa samo jednim članom u Zapadnoj Evropi je izrazito visok i još uvijek

se povećava i oni čine značajnu grupu potrošača.

U posljednje vrijeme poboljšao se standard u EU tako da je ponašanje u vezi

prehrane odraz prihoda i stila života. Pored ovog povećanja u standardu, tržište hrane

u EU je visoko konkurentno jer potrošači ne jedu veće količine nego najčešće samo

prelaze sa proizvoda na proizvod.


ISTRAŽIVAČKI RAD


28

TRŽIŠTE ITALIJE

Iako ugodnost postaje sve važnija potrošačima u Italiji, nedostatak vremena ili

energije da se posvete pripremi hrane čini da se gotova jela čine kao idealan izbor.

Sve više raste potražnja za proizvodima koji su bez konzervansa. Italijansko tržište

pakirane hrane je izrazito fragmentirano. Privatne marke su najbolje prošle tokom

2003.

Italijanski uvoz jagodićastog voća dostigao je 12.4 miliona dolara u 2004

(9,068 tona) u poreñenju sa 16.4 miliona dolara u 2003 (12,300 tona). Glavni

snandbjevaći su bili Njemačka sa 3 miliona dolara, Srbija i Crna Gora 2.4 miliona

dolara, Austrija 1.8 miliona dolara, Čile 1.5 miliona dolara, Holandija sa 756.000

dolara, Poljska 700.000 dolara, Francuska 631.000 dolara i Bugarska 487.000 dolara.

VOĆE I POVRĆE

Postoji rastući interes za potrošnju voća i povrća na tržištu hrane u EU. Uzrok ovoga

je činjenica da voće i povrće sadrže vitamine i prirodne antioksidante za koje se

vjeruje da imaju osobine koje pomažu sprječavanju srčanih bolesti i raka. Prema

podacima iz zdravstvenih ustanova je još uvijek nije dovoljna u zemljama EU.


ISTRAŽIVAČKI RAD


29

PRILIKE ZA IZVOZNIKE IZ ZEMALJA U RAZVOJU

Zbog karakteristika sektora konzerviranog voća i povrća, prilike za izvoznike u

zemljama u razvoju su u sljedećim pozicijama u lancu snadbjevanja:

� Dobavljači konzerviranog voća i povrća koje se koriste kao sastojci za

industriju prehrambenih prerañivača u zemljama EU

� Dobavljači konzerviranog voća i povrća u velikim količinama koje

koriste pakeri u EU, koji prave pakovanja za krajnje potrošače i sektor

ugostiteljstva.

� Ugovarači prehrambeno prerañivačke industrije i maloprodajnih

kompanija. Ovi ugovarači prerañuju voće i povrće i isto pakuju za za

krajnje potrošače i sektor ugostitetljstva prema striktnim specifikacijama,

ali za njihove brandove-marke.

Francuska, Njemačka i Velika Britanija su najveći prehrambeni prerañivači u

EU i oni predstavljaju 60% ukupne proizvodnje hrane i pića. Osim gore navedenih

multinacionalnih kompanija sa jakim Evropskim brandovima, većina prehrambenih

prerañivača su mala i srednja preduzeća EU.

Sektor prerañenog voća i povrća u EU imao je obrt od € 36.8 milijardi u 2003

U 2003, uvoz odreñenog konzerviranog voća i povrća u Italiju iznosio je 1 milijardu

EURa ili 1 milion tona. U poreñenju sa 2002, ovo je predstavljalo povećanje od 5.7%

i povećanje od 11% u obimu.


ISTRAŽIVAČKI RAD


30

Glavne grupe proizvoda koje su se uvozile u 2003 su bile:

Grupa proizvoda Vrijednost uvoza u € 1,000 Udio uvoza %

Povrće u konzervama 324 32

Koncentrat voćnog

soka

184 18

Smrznuto povrće 149 15

Sušeno voće 76 8

Voće u konzervama 71 7


ISTRAŽIVAČKI RAD


31

Smrznuto voće bilo je na 5. mjestu po veličini uvoza u EU, 8% vrijednost i 5%

obima u 2003. Vrijednost uvoza povećala se za 15.7% u 2003, dok je obim uvoza

porastao za 7.7% u poreñenju sa 2002.

Njemačka je najveći uvoznik smrznutog u EU sa 37% ukupne vrijednosti

uvoza, a iza njih slijedi Francuska, Holandija (9%), Velika Britanija (7%) i Italija

(6%). Zajedno su ove zemlje činile 74% ukupne vrijednosti uvoza u EU. Sušeno voće

je na šestom mjestu prema uvozu proizvoda u EU u 2003 kako po vrijednosti (6%) i u

obimu (4%).


ISTRAŽIVAČKI RAD


32

SWOT ANALIZA

ITALIJA

INTERNI FAKTORI

Snage Slabosti

• Pristup prirodnim resursima

• Niske cijene sirovina

• Niski troškovi radne snage

• Nema uvoznih dadžbina na ciljnim

tržištima

• Raznolika poljoprivredna baza

• Ljudski resursi

• Važan doprinos snabjevanjem našim

proizvodima

• Preduzetnički kapacitet

• Vještine pregovaranja

• Jezik i komunikacija

• Različite certifikacije

• Nedostatak marketinškog znanja

• Nedostatak znanja o snadbjevanju

• Neadekvatni uslogu u prostorijama za preradu

• Teški izvozni distribucijski kanali

• Nedostatak informacija o uredbama i cijenama

• Nizak nivo organiziranosti u ovoj industriji

• Pristup kreditima

EKSTERNI FAKTORI

Prilike Prijetnje

• Rastuća potražnja na tržištu EU u

pogledu organske i zdrave hrane

• Proširenje tržišta EU

• Organska proizvodnja i certifikacija

• Rastuća potražnja za proizvodima sa

dodanom vrijednosti

• Tržište svježeg voća i povrća EU je zasićeno

• Ulazak istočno evropskih zemalja u EU

• Tehničke trgovačke barijere za ulazak

poljoprivrednih proizvoda u EU

• Koncentracija i konsolidacija kupovne moći

• Potrebna su veća ulaganja

• Održivo korištenje sirovina (biodiverzitet).


ISTRAŽIVAČKI RAD


33

IZVOZ

&

ECO RUBUS d.o.o. je zahvaljujući poznavanju tržišnih prilika kako kod nas

tako i u svijetu uspio sklopiti veoma značajan ugovor sa velikim Talijanskim

prerañivačem i otkupljivačem malina, DANONE. Ugovor uključuje jako povoljne

klauzule koje se tiču, cijena maline kao i količina koje se prilagoñavaju tržišnim

prilikama.

Sa svojih plantaža malina, ECO RUBUS obezbjeñuje za DANONE

dogovorene godišnje količine maline koje se u prosjeku kreću 4,5 – 5 tona. Upravo,

na svojim plantažama kompanija i njeni uposlenici primjenjuju najsavremenije

trendove uzgoja maline pa iz tog razloga prihod istih konstantno raste. ECO RUBUS,

nije smio izaći na EU tržište i osloniti se na domaće, male zemljoradnike nego je

morao obezbjediti svoje plantaže, čiji prinos i stanje mora sam pratiti a sve radi

održavanja ugovorenih rokova i količina.

Kako potražnja za malinama iz godine u godinu stalno raste, svoje dodatne

količine kompanija dobavlje iz svoje mreže kooperanata pa tako u svakom momentu,

ima obezbjeñene dodatne količine potrebne maline.


ISTRAŽIVAČKI RAD


34

LITERATURA

Publikacije:

Country Commercial Guide: Italy, U.S. Department of State, 2004

EU Fruit market survey, Ceres Copmany, 2005,

Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u F BiH, 2006,

Tržišni profili i izvještaj o konkurentnosti, USAID Lamp, 2004,

World fresh fruit market, Kipe Sandra, 2005,

Internet:

http://www.fmpvs.gov.ba/

http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html

http://www.usaidlamp.ba/ba/index.html

http://www.fas.usda.gov/

http://www.fao.org/

http://www.euromonitor.com/

http://epp.eurostat.ec.europa.eu

http://www.fita.org/countries/italy.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Italy

http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/agr_cou_380.pdf

http://www.poljoprivreda.ba/

01.0. primjer istrazivackog rada studenta

Documents