001-drzic-dundo

7/29/2019 001-Drzic-Dundo

1/35

Marin Dri (1508. 1567.)

DUNDO MAROJE


2/35

2

Pravo putovanje otkria ne sastoji se od

potrage za novim zemljama, ve u novom

gledanju.

Marcel Proust


3/35

3

Temelji hrvatske

knjievnosti

Hrvatska srednjovjekovna knjievnost

Hrvatski humanizam Hrvatska renesansna knjievnost

Hrvatski knjievni barok

Hrvatska knjievnost 18. st.


4/35

4

ANKETA

Ueniki dojmovi o starijoj hrvatskojknjievnosti

Razumljivost

Zanimljivost Komika

Aktualnost

Smisao


5/35

5

Potekoe u obradi djela

starije hrvatske knjievnosti

Jezine potekoe

Vremenska udaljenost

Nezainteresiranost za vrijeme i teme

Nedovoljno znanje uenika o povijesnim,zemljopisnim, umjetnikim (i dr.)karakteristikama vremena

Slaba motivacija i koncentracija, nedovoljnopredznanje, nedovoljna usmjerenost

na povezivanje i sintezu


6/35

6

Ciljevi nastave starije hrvatske

knjievnosti

itanje i razumijevanje djela hrvatske knjievnebatine

Upoznavanje s bogatstvom oblika i sadraja

Svijest o djelima koja svjedoe i stvaraju hrvatskiknjievni i nacionalni identitet Knjievnost kao univerzalna kategorija koja

spaja prolost i sadanjost

Literarne vrijednosti Knjievno djelo u kontekstu knjievnopovijesne i

umjetnike epohe


7/35

7


8/35

8

BIOGRAFIJA

Obrazovni video program - Zagreb film


9/35

9

Marin Dri - Vidra (1508. 1567.)

Njemu je ivot bio farsaNjega su zvali Marin Darsa.

On nikad nije imao cekin,

Bio je hrabar i berekin.On to je sviro, to je i pleso

I solio je drugim meso.

I esto je io u Jakin

Govore da je bio fakin.

On nije eo init kuco i vazda

je od smjeha puco

Luko Paljetak


10/35

10

Najznaajnija djela

PASTORALE

Tirena

Venera i Adon Griula (ili Plakir)

TRAGEDIJA

Hekuba

KOMEDIJE

Novela od Stanca

Dundo Maroje

Skup

Tripe de Utole ( Mande ) uho Krpeta Arkulin, Pjerin


11/35

11

PRIJEVODI I IZVEDBE DRIEVIH DJELA

Drieva rije prevodila se iprevodi te izgovara na mnogimsvjetskim jezicima: finskom,maarskom, slovakom,nizozemskom, slovenskom,ruskom, rumunjskom,

bugarskom,talijanskom,makedonskom,njemakom, engleskom,ekom, francuskom,poljskom... Sve do kineskoga iesperanta.

Dri se igrao u vie od dvijestotine europskih gradova tena svim kontinentima


12/35

12

Izvoai Drievih

drama bile su

amaterske druine:izmeu ostalog,

druina Pomet, druine

Garzarija i Od Bidzara,

sastavljene od mladih

plemia, te druine

koja se zvala Njarnjasi

i koja je izvodila

pastorale

Komedija Dundo Marojeprvi je put izvedena1551. za vrijeme poklada

POMET druina


13/35

13

PREMIJERA 1962.

HNK

VARADIN

DUNDO

MAROJE

NA

POZORNICAMA

DUBROVAKELJETNE IGRE

MJUZIKL DUNDO

MAROJE

Krunoslav ari kao DundoMaroje (reija, Ivica Kunevi)


14/35

14

Mjesto radnje: Rim Kompozicija:Iz Dubrovnika Rimgledat

2 prologa(negromancija, -Negromantigra zrcaljenja)

5 inova

( prizori )

Kraj je izgubljen

Sredinji motivi: DUKATI, IZGUBLJENI SIN

Teme: KRTOST I RASIPNOST, SUKOB OCA I SINA

DUNDO MAROJE

Radnja komedijeVrijeme radnje: 16. st

Jubilarna godina hodoaa


15/35

15

Vanost prologa Dugog nosa Negromant, arobnjak, dvorska luda-

lucidan je kaziva istine, filozofije komedije( Negromant = Pomet = Dri)

sekret o putovanju u Indije

Vizija svijeta zemaljski raj ( zlatni ljudi ironinaslika zbilje, ljudi nazbilj, lano su nazbilj )

Ljudi nazbilj i ljudi nahvaoDrievi urotniki ciljevi

Maskirana fikcija i suvremena stvarnost ( kritika ) Trijumf inteligencije nad glupou


16/35

16


17/35

17

LIBERTAS, V. Bulaji(Video zapis - 3 min.)
http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/http://001-dundo.wmv/


18/35

18

Likovi - Teme

glavni likovigospodari sluge

DundoMaroje

Bokilo

Maro PopivaLaura Petrunjela

Ugo Tudeak Pomet

ostali likovi

naijenci Rimljani

iz domae

sredine

plautovski

Starost mladost Roditelji - djeca Sluge gospodari Bogatstvo - siromatvo Pamet glupostPotenje pokvarenost

Uloga novca uljudskom ivotu

Naijenci u stranomesvijetu

Razliito poimanjeljubavi


19/35

19

Likovi, nositelji dramske radnje, oblikuju teme

Znaenje likova u pojedinim dramskimsituacijama

Tumaenje razvojnog tijeka radnje kojom jestrukturirana tema u dramsku cjelinu

Uoavanje dramskih prizora koji pokreu radnjuNa emu se temelje dramski sukobi? Povezanost teme s dananjim vremenom Tumaenje stavova Izbor najzanimljivijeg lika, lik i njegova obiljeja

(razlozi, primjer, argument ) (govorna karak.)


20/35

20

Obiljeja govornog izraavanja likova

Dubrovaki, gradski govor: Dubrovani

Nematerinji jezik: (otijeri, naijenci, kojigovore talijanski, Nijemac Ugo Tudeak

Iskrivljeni strani jezik, puki latinski

(makaronski): Pometove replike Aforistinost: dundo Maroje, Pomet, Pjero,

Niko i Vlaho

Funkcionalno oblikovanje reenice: Pometovmonolog, 2. in

Slikovitost izraavanja i funkcija deminutiva


21/35

21

Jezik i govorna diferencijacija

likova temelje se na

kominoj karakterizaciji ismijenosti

prizora.Normu i mjerilo uporabenameu jedino situacije,osobine i podrijetlo junaka.

Frano ale


22/35

22

PORTRETI LIKOVAObrazovni video program - Zagreb film


23/35

23

Dojmovi i prijedlozi scenske realizacije

Usporedba na razini knjievne i scenske realizacijelika

Ueniki doivljaj Pometa u usporedbi s upravovienim ostvarenjem

Koji su slojevi Pometovog karaktera i temperamentaizvueni na povrinu?

Dramski lik ( kao scensko ostvarenje ) nedovren je i

podloan trajnim promjenama Vlastita zamisao o scenskoj zamisli, npr. Pometa,

Petrunjele, Mara i dunda Maroja

Dramatizacija odabranog prizora


24/35

24

POMET - analiza i znaenje u cijelojdramskoj strukturi

Pometovo znaenje u stvaranju zapleta iraspleta radnje Odnos prema drugim likovima

Hedonistiki duh Pronicljiv promatra s osobnim iskustvomnepravde

Pometov program za uspjeh u ivotu Kralj od ljudi Gospodar smijeha Obiljeja renesansnog ovjeka


25/35

25

Pometov monolog

FORTUNA, dobra srjea

slijepa sila koja sesuprotstavlja ljudskimtenjama i koju moe

savladati samo tkoposjeduje svojstvasadrana u vrlinama

VIRTU (vrline)tko hoe vladati mora biti punvrlina ( snaga, i hrabrost iinteligencija)


26/35

26

RENESANSNA KOMEDIJA

( Mandragola, N. Machiavelli )

COMMEDIA ERUDITA( PLAUTOVSKA KOMEDIJA )

KOMEDIJA: KARAKTERA, SITUACIJE,INTRIGE I KONVERZACIJE


27/35

27

DRIEVO KAZALITE

Dri - kazalini ovjek, cijeli svijet,promatra na kazalinoj pozornici

U ivotu je sve pozornica i gluma -monolog Dugog nosa - gluma kaonain izraavanja

Kazalite u kazalituLikovi glumePrizori imaju tijek zaokruenedramske situacije

Sceninost prizora u kojima u radnji sudjelujulikovi promatrai kao kazalini gledatelji


28/35

28

Renesansna obiljeja

Renesansni ovjek ( ovjek u sreditu - polaznatoka), ovjek mjerilo svijeta, ratio antika

Individualizam

Optimizam ( komika, smijeh ) Kriticizam ( sklonost poruzi, ali, narodna mudrost )

Makijavelizam, aktivizam

Svjetovnost Materijalizam, hedonizam

Gradska sredina, jezik sredine

Renesansna komedija ( Aristotelova poetika )

Ak li ij


29/35

29

Aktualizacija

Renesansni svjetonazorsvjetonazor dananjice

( Vennov dijagram, obrazloenje ) Generacijski sukob

krtost rasipnost ( suvremena manija kupovanja )

Staleka suprotnost

Sklad drutvenih odnosa ( moje - tvoje )

Kategorizacija ljudi ( Tko su dananji ljudi nazbilj inahvao? Tko je danas kralj od ljudi ?)

Kritika dananjice ( to bi Pomet danas kritizirao? ) Suvremeni hedonizam

Klju uspjeha danas?

Ouvanje slobode


30/35

30

Povezivanje s nastavom jezinog izraavanja

ivotopis Govorna obiljeja

likova Iskrivljeni govor

stranog jezika Diskurz, stih i proza Puke popijevke,

rugalice,

Preko 100 narodnihposlovica

Aforistinost,ree se

Slikovitost uizraavanju

Izraajnost ifunkcionalnooblikovanje reenica

Funkcija deminutiva Prikaz djela

( usmeno, pismeno )

kolski esej( provjera usvojenostisadraja )


31/35

31

Odgojni ciljevi Humor, smijeh kao ovjekova prirodna potreba u

svakodnevnom ivotu Usklaenost odnosa roditelja i djece

krtost i rasipnost - ljudske mane ( pravilan odnos

prema novcu ) Potreba za ostvarenjem uspjeha ( doputeni naini

ostvarenja)

Razvijanje sposobnosti doivljavanja materijalnih iduhovnih vrijednosti (odnos prema hedonizmu )

Tenja u ostvarivanju pravednih meuljudskihodnosa i slobodi pojedinca


32/35

32

Korelacija Nastavna

sredstva

Knjevnost 2Dnevnik

itanjaFilm - CDRaunaloProjektorNastavnilistiiKartice

Kazalite Gluma Film

Jezik Filozofija

Povijest

Politika Sociologija Arhitektura Slikarstvo


33/35

33

Oblici i metode rada

Izlaganje, tumaenje i objanjavanje Frontalni Rad na tekstu, individualni, skupni Provjeravanje ( itanosti ), pitanja i odgovori Dijalog, diskusija Projekt metoda, terenska nastava Uenikovo samostalno istraivanje

Ponavljanje ( igra karata ) Vennov dijagram, tunel misli Vrua stolica


34/35

34

Literatura:

Dri, Marin, Dundo Maroje, MH, Zagreb,1964. Dri, Marin, Dundo Maroje, Moja knjiga,Zagreb, 2006.

Dri, Marin, Djela, Liber, Zagreb 1979. Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hr. knji. 2004. ale, Frano, Klju za interp. knji. djela, Zagreb,1979. Dujmovi Markusi, Dragica, Knjievni vremeplov 2,

Profil, Zagreb, 2010. Skupina autora, itanka 2, kolska knjiga, Zagreb,

2010.

Obrazovni video program - Zagreb film


35/35

35

RADIONICA

1. Postavljanje pitanja

a) razumijevanje

b) jezik i stil2. Na temelju teksta ponuditi mogue

teme pismenog sastava

3. kolski esej: interpretativni,usporedni ili raspravljaki- smjernice

001-drzic-dundo

Documents