-turisticka geografija-skripta-
DESCRIPTION
skriptaTRANSCRIPT
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
1/40
Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-
matematiki fakultet Geografskiodsjek
Turistika geografija
Repetitorij za ispit napravljen na temelju:- Blaevi, I: Turistika geografija
svijeta, !", #agre$, %&&'- Blaevi, I: Turistika geografija
(rvatske, !", #agre$, %&&'
#agre$, listopad %&&)
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
2/40
Turistika geografija
T*RI+TI" ./0.R1I2 3 znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvrujeelemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih istrukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti,naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini.- ona definira tipove turistikih regija i zemaljaPR/45/T: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecaj
turizma na preobraaj stanovnitva i kretanja#46I:- prouavanje faktora turistikog kretanja- upoznavanje vrsta turizma- diferenciranje turistikih objekata- uoavanje tokova kretanja turista- izdvajanje turistikih podruja- utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa
Pojam turizma
ime (naziv turizam franc. TOUR! kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki franc. TOURISME "tourism# ! izletnitvo lat. TORNUS ! toilo$ gr. TORNOS! lonarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od %&'.g.
)odina*roj turista
u mil.+rihod od
meunarodnog turizma%&'. ' ,% mlrd %&. / /, mlrd %&/. % %0, mlrd %&0. 0' %, mlrd %&0'. 112 '', mlrd
%&&. 2% 20%, mlrd %&&'. 1 1'', mlrd
turizam stoji uz bok vode3im svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna
definicija turizma4 prva definicija turizma (vicarci 5unziker i 6rapp turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i daboravak nije povezan s gospodarskom djelatno3u
7ogli3 gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju 8urizam zadovoljava potrebe za4 odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne
razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti4 promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,
trgovina,, ku3na radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.
T*RI+T 3 posjetitelj koji ostvari najmanje jedno no3enje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje jeposjetio.9otiv putovanja4 odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatskiskupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoa3a i ostali razlozi (promjena ivotne i radnesredine. :naajke ; dobrovoljnost i privremenost putovanja
Tko nisu turisti7 osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje studenti i uenici u domovima radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke
%
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
3/40
Turistika geografija
pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit moe biti dulji
od 1h
Rekreacija
definicija; ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema vlastitim potrebamai eljama
ona doprinosi4 razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rastere3enju, kvaliteti ivota obuhva3a razliite vrste ljudske aktivnosti4 tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, drutveno-
zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi znaajka ; aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima 7
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
4/40
Turistika geografija
Povijesni razvoj turizma
iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke putovanja iz portskih pobuda (Dlimpijske igre od //0. pr. 6r. do 202.
//. odrane ?. Dlimpijske igre (prve moderne D? odrane su %0&. koje su okupile )rke i na nekovrijeme prekinule ratovanja
putovanja iz vjerskih motiva proroite Eelfi
na 6reti i 9ikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom preno3itu i prehrani zaputnike
u Rimskom razdobljuzapoinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima
postojale su arene (amfiteatri koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika (Fkruha i igaraF gladijatorske igre
putovanja iz zdravstvenih razloga terme za okrijepu i lijeenje ville rustice svojevrsne vikendice, ku3e na osami kako bi se odmaknulo od grada
u Srednjem vijekukontrolu nad ivotom preuzima >rkva organiziraju se brojna hodoa3a u sveta mjesta (7im ; ?talija, Aantiago de >ampostela ; Gpanjolska,
Hourdes ; Irancuska, @eruzalem ; ?zrael, 9eka i 9edina ; Aaudijska =rabija, Baranasi ; ?ndija ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana preno3ita i prehrana za
hodoasnike omogu3uje upoznavanje stranih kultura bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov koritenje toplica u potpunosti je zanemareno
u prijelaznom razdoblju(do %&. stolje3a stvara se kulturna i socijalna podloga koja 3e omogu3iti kasnijuekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti
(npr. romantizam, propagira se povratak prirodi (@.@. 7ousseau %/% - %//0 tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi
ur!oaske revolucije, procesi uranizacije, ogaenje gra"anske klase
%/0/. @acJues *almat osvaja 9t *lanc 8alijani ureuju prva turistika naselja na Hiburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete 7imu i
Beneciji (godinje %'.-. putnika brojni pronalasci krajem %0. stolje3a %0'. prva eljeznica Hiverpool-9anchester$ izum parobroda$
makadamske ceste (nazvane prema kotu 9c=damu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po6ini
veliki problem predstavljaju smjetajne (nemogu3nosti %0'. na 8urskom jezeru u Gvicarskojorganizirano je prvo masovno no3enje za posjetitelje iz Belike *ritanije, pri emu je ugu3eno ' osoba
smatra se preteom modernog turizma putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva
%&. st. stabilizacija prilika u ook4
%01%. organizirao izlet za ' osoba (prvo skupno putovanje vlakom na relaciji Heicester ;Houghborough (Belika *ritanija pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovnoputovanje eljeznicom ('./.%01%. K taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma
%01'. osniva prvu turistiku (putniku agenciju F>ook and AonF %0'%. uslugama njegove agencije za potrebe puta na ook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju idruge turistike agencije
8
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
5/40
Turistika geografija
jaaju prometne veze4 eljeznica apsolutno vlada do prve polovice . stolje3a (unapreuje se, rade se bolji vagoni ;
pullmanovi vagoni, M> kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...
nakon otkri3a benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon ??. NN eljeznica dobiva jakukonkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu
turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste ; grade se od %&1. kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon %&., a u turistikom smislu
naroito vaan nakon pojave charter-letova (omogu3uju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta ibrojnih otoka
brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobnonadopunjuju$ dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestirase preko trajekata, amaca, glisera, jahti (zahtjevaju gradnju marina i ostalih plovila
Prva putovanja i turistiki vodii =lpe (At. 9oritz (Gvicarska, termalno i klimatsko ljeilite 9editeran (Cice, >annes na =zurnoj obali (Irancuska, Aan remo (?talija, Dpatija (57
putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,O smjetajni objekti visokog standarda probrani gosti dug prosjeni boravak visoka potronja
6arl *edecker ; krajem %&. st. prvi turistiki vodi
)
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
6/40
Turistika geografija
#unkcije turizma
dvije osnovne skupine funkcija4=. neekonomske
a$ zdravstvenab. zabavna
c. kulturnad. socijalnae. politika
%$ ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae... u privredni resursa. preraspodjela narodnog dohotka (ve3ina turista potjee iz bogatih zemalja
$ platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilancec. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonskad. razvoj nedovoljno razvijenih krajevae. indirektni ekonomski utjecaji
Faktori razvoja turizmaA. Pokretaki faktori ("pus faktori"! ili faktori potranje
a. radna i ivotna sredina trai se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine K potreba za odlaskom na
odmor i za rekreacijom u i3em okoliu ambijent u kojem ovjek ivi (porast broja stan.$ odnos grada i sela$ urbanizacija ;
svjetski proces$ onei3enje okolia$ buka K sve to dovodi do elje za promjenomsredine
b. slobodno vrijeme tjedni i godinji odmor %. svibnja %0. u >hichagu odran trajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete ivota (0
sati rada, 0 sati odmora, 0 sati zabave danas se u prosjeku radi 1 sata tjedno
dvodnevni vikend (prvi ga uvode
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
7/40
Turistika geografija
dolinski (fluvijalni reljef du toka rijeke smijenjuju se stijene razliite otpornosti,pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima sesmjenjuju suenja (sutjeske, klisure, kanjoni i proirenja$ npr. Perdapska klisura,kanjon >olorada, kanjon Erine, slapovi Ciagare...
krki reljef privlai panju zbog brojnih povrinskih (krape, vrtae, polja,ponornice i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice fenomena koji nastaju
pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenakih stijena$npr. +aklenica, Ilinth-9ammoth >ave AQstem (A=E, Dptimistieskaja spilja(7usija, +ostojna (Alovenija
vulkanski reljef prepoznatljiv po stoastim uzvisinama iji su vrhovi okrnjeni zbogstvaranja kratera, npr. >rater Hake (A=E, Bezuv (?talija, Iujijama (@apan...
morske obale njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, toutjee na horizontalnu (npr. stvaranje klifova i vertikalnu ralanjenost(razvedenost obala$ koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupneduine obalne linije i zrane linije koja spaja odreene toke na obali i bitan jepreduvjet kupalinog turizma
7azvedenost obala @adranskog mora 4zrana udaljenost koeficijent
5rvatska ' %%,%*i5 %,')rka %& 2,01>rna )ora & ,02Alovenija %/ ,=lbanija ' %,'2?talija %,2/
idrolo&ka osnova hidrografski turistiki resursi4 voda na povrini :emlje i u podzemlju koja privlai
turiste
more vanu ulogu u turistikoj valorizaciji imaju hidroloka obiljeja mora poputtemperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morskestruje...
jezera privlaan element krajolika$ mogu biti prirodna ili umjetna$ od prirodnihjezera turistiki su znaajna ledenjaka (npr. *odensko jezero (Gvicarska, Hago9aggiore (?talija, *led i *ohinj (Alovenija, vulkanska (npr. >rater Hake (A=E,tektonska (npr. Dhrid (9akedonija, jezera u kru (npr. Akadarsko jezero, rijenajezera (npr. +litvice
rijeke meusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protjeu (krke, planinske,nizinske rijeke... i reimu vode (pluvijalne, nivalne, mjeovite$ turistiki su privlanezbog izvora, vrela, slapova (obruavanje vode sa stepenicama, vodopada(obruavanje vode bez stepenica ; najve3i u Benezueli, brzaka, bukova, slikovitihrijenih dolina, te kao sportsko-ribolovna podruja i kupalita
mineralni izvori imaju pove3an sadraj otopljenih minarala koji vodi dajuspecifian miris i okus, imaju znaaj u zdravstvenom turizmu
termalni izvori imaju temperaturu vode koja je via od prosjene temperaturezraka u tom podruju, dijele se na hipotermalne (R-21R>, homeotermalne (21R-20R> i hipertermalne (vie od 20R>, imaju znaaj u ljeilinom turizmu
klima
klimatski elementi vani za razvoj turizma4 osunavanje (insolacija, temperaturazraka, vlaga zraka (visoka temperatura S visoka vlaga ! sparina, a maestral !osvjeava i pogodan za jedrenje, vjetrovi, padaline, naoblaka$ klimatski faktori4geografska irina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljnipokrov.
insolacija predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u odreenomvremenskom razdoblju$ sunevo zraenje pozitivno utjee ne raspoloenje(stvaranje melatonina i serotonina, potie stvaranje E vitamina, izaziva promjene u
pigmentaciji koe, ubrzava zacjeljivanje rana... temperatura zraka ima fizioloki utjecaj na ovjekov organizam$ optimalni uvjeti
za rad i odmor su R> i relativna vlaga zraka od T
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
8/40
Turistika geografija
vjetar predstavlja strujanje zraka iz podruja relativno vieg u podruje relativnonieg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima$ za turizam su znaajni zbogutjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utjee na zdravlje, a fen nepovoljno iugodu turista, igraju vanu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogu3avavonju trajekata, vjetar omogu3uje sportsko jedrenje...
padaline turistiku vanost imaju kia (nepovoljan utjecaj i snijeg (povoljan
utjecaj ; razvoj zimskog, skijalinog turizma biljni pokrov i ivotinjski svijet
flora biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika, praktino (npr. smjetajkampova u boricima, estetsko (pove3ava kolorit i pitomost krajolika i kuriozitetno(npr. stabla gigantskih dimenzija iUili tisu3ljetne starosti znaenje$ zati3ena prirodnapodruja spadaju u turistiki atraktivna mjesta
fauna u mnogim je zemljama sastavni dio turistike ponude (npr. safari, lovniturizam...
b. dru&tveni faktori kulturno'povijesna ba&tina
ostaci iz prapovijesnog razdoblja npr. 6rapina, pilja =ltamira (Gpanjolska
=ntiki spomenici datiraju iz razdoblja starog rkve, turistiki su
znaajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve$ znaajni su i kulturni tragovi stoljetne8urske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Benecija, Eubrovnik...,arhitektonska dostignu3a islamske (arapske kulture...
spomen obiljeja ??. NN npr. At. +etersburg, =uschNitz
kulturne ustanove i do%aanja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno iindirektno potiu
muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi... npr. *ritish 9useum, Houvre, ambridge, 5arvard$ turistiki suznaajni zbog organizacije ljetnih teajeva
festivali npr. Aalzburger Iestspiele (posve3en 9ozartu, Eubrovake ljetne igre,filmski festivali (>annes, Benecija, 9otovun, zabavni festivali (Aan 7emo
folklorne priredbe npr. Ainjska =lka, 9oreka
karnevali npr. 7io de @aneiro, Benezia, 7ijeka
kongresi vani jer potiu rad hotela u Xmort-sezoniX
sportska dogaanja npr. Dlimpijada, Yniverzijada
gospodarske priredbe npr. :agrebaki velesajama
svjetske izlobe (
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
9/40
Turistika geografija
ostala turistika mjesta
turistiko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih iprihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih dogaanja, zdravstvenuinfrastrukturu, estetski izgled naselja... i svoje privile%ije(zajam na bazi statusa,pravo na propagandu, ubiranje turistike takse...
najvanija uloga turistikog mjesta je smje&taj %osta, tj. osiguravanje preno3ita
u sklopu turistikog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora materijalniobjekti (hoteli, apartmani... i rad (kojim se oplemenjuje prostor
turistiki kapaciteti)
mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima smjetajni objekti,prometnice, servisi, pote, kulturno-zabavni i sportski objekti... i indirektni(ne ubiruprihod od turizma, ali ih turisti koriste parkovi, vidikovci...
kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog podruja najvaniji receptivni kapaciteti4
hoteli objekt za smjetaj gostiju s najmanje %' smjetajnih jedinica$ usluga seprua u vidu garnita (soba s dorukom, prolaznog hotela (samo no3enje, danasse gotovo ne koristi ili pansiona (puni ili polupansion$ kategorizirani su premastandardu koji pruaju (, E i -e, kuhinje...
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
10/40
Turistika geografija
putnike a%encijesu posredniki faktorturizma
distanca ponude i potranje skra3uje se putem posrednika, tj. agencije danas u svijetu postoji oko . velikih turistikih agencija najstarije turistika agencija je F8homas >ook Z AonF, a druga najstarija F=merican
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
11/40
Turistika geografija
.lavna turistika podruja svijeta
Regionalni pregled turizma
8uristi i primanja od meunarodnog turizma %&&&.
9akroregija svijeta8uristi +rihod od turizma
u mil u T u mlrd u TSvijet **+ ,-- + ,--=frika / 1 % =merike %2 %0 % / =ngloamerika 0 % 01 %0 Arednja =merika i 6aribi 1 @una =merika %' % 2?stona =zija i +acifik &/ %' /2 % =ustralija s Dceanijom & % %2 2
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
12/40
Turistika geografija
Turizam ngloamerike
povrina od oko mil kmdvostruko vie od ambridge CeN Vork svjetska poslovna (M8> hi hi, politika (sjedite YC, kulturna (9etropoliten Dpera
i zabavljaka metropola Mashington planska gradnja i administrativno sredite +hiladelphia (?ndependance 5all =tlantic >itQ najve3e kupalite istone obale A=E, jedini grad-kockarnica na istonoj obali Ilorida suptropska klima omogu3uje turizam tijekom cijele godine$ najve3i priljev turista zimi$
znaajna turistika mjesta EaQtona *each, +alm *each, 9iami *each$ C+ ave AQstem najdui piljski sustav na svijetu
(2! Sredi&nje nizine najmanje atraktivan turistiki prostor A=E Belika @ezera brojne plae, hoteli i gradovi (>hichago, Eetroit Alapovi Ciagare ljeilini izvori 5ot Aprings,
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
13/40
Turistika geografija
(+! Planinski zapad i zapadna obala turistiki najatraktivniji dio A=E prirodna osnova jereceptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci,ledenjaka jezera, rijeke... brojni C+ VelloNstone (prvi svjetski C+ zati3en jo
%0/.$ Vosemitee (gejziri i vru3i izvori$ AeJuoia$ 9ont7ainer (ugasli vulkan$ >rater Hake, 7ockQ 9ountain$)rand >anQon (kanjon rijeke >olorado...
kockarnice u pustinji Has Begas i 7eno kupalini turizam zbog hladne kalifornijske struje
mogu3 je tek junije od rta >oncepcion niz turistikihmjesta (Aanta *arbara,Aanta 9onica, Hong*each, Haguna *each,Dceanside, +acific*each, Aan Eiego, ?mperial *each$ za razliku od Iloride ovdje jeve3inski priljev turista ljeti
gradovi privlae prometnim poloajem, kozmopolitizmom iarhitekturom Aan Irancisco ()olden )ate *ridge, =lcatraz,
Hos =ngeles (uz koji se veu zabavni parkovi EisneQland,9arineland, te centar filmske industrije 5olQNood 5aNaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obiljeja
(vulkani 6ilauea, 9auna Hoa i 9auna 6ea, te gostoljubivostidoma3ina i originalnog folklora$ najpoznatija plaa Maikiki (uglavnom gradu 5onoluluu
(! Aljaska u novije vrijeme sva znaajnija u turistikom smislu turistiki privlana zbog egzotine prirode i kulture i obiaja
starosjedilakog stanovnitva
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
14/40
Turistika geografija
(1! 3uebec i 4ntario tzv. 6anadska rivijera zbog brojnih hotela na Belikim @ezerima[
slapovi Ciagare najposje3eniji turistiki objekt 6anade (jedno od % prirodnih svjetskih uda gradovi 9ontreal (nakon +ariza najve3i grad na svijetu u kojem se govori francuski$ %&/.g.
odran B toranj-jedno od %0 modernih svjetskih uda
(2! prostor od prerije do Stijenjaka (od 5anitobe do Alberte! jezera Minnipeg, Minnipegosis, 9anitoba, 7eindeer, =thabasca, )reat Alave Hake, )reat
*ear Hake C+ Mood *uffalo gradovi Minnipeg, algarQ
(+! Planinski zapad turistiki najatraktivniji dio 6anade visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke, kanjoni u ovom je podruju smjetena ve3ina kanadskih C+ najvaniji su *anff, Materton, )lacier,
@asper, 7obson, @oho, 7adium Aprings, 7avalstock... (! obala s otocima
strma, fjordovska, nepristupana Bancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon zavretka gradnje
kanadske transkontinentalne eljeznice %00'.$ istoimeni otok je najve3i kanadski otok
'(anadi pripada )*+ ukupne slatke vode svijeta
=8
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
15/40
Turistika geografija
Turizam ?atinske merike
s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloamerikog prostora prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih
drutava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam zajednika osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turistikih kapaciteta ve3ina
hotela u vlasnitvu je A=E$ taj problem se pokuava rijeiti nacionalizacijom postoje3ih hotela, teulaganjem doma3eg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta najvaniji atraktivni turistiki faktori ovog podruja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidroloka osnova,
bogata kulturna batina ?ndijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovnitva
u svim dijelovima Hatinske =merike turizam nije jednako razvijen, pa se u turistikom smislu izdvajaju triregije4 5e6ico$ Antilsko otoje i 7una Amerike
Turizam 5e@iAa
razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu 9eWico ima negativnuU-pozitivnu turistiku platnu bilancu ve3ina turista su stanovnici A=E (2U1 ukupnog broja
posjetitelja faktori razvoja turizma 4
duga obala dinamian reljef znaajni kulturni spomenici (povijesne starosti vie od 2
tisu3lje3a turistike regije 4
(,! 8stona obala (obala 5eksiko% zaljeva! najmanje privlaan turistiki prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kiu turizam razvijen samo na poluotoku Vucatanu spomenici kulture 9aQa (glavni grad 9aQa
>hitzen ?tza ; piramida, hram ratnika, zvjezdarnica$ grad YWmal ; lijepe palae (1! 5eksika visoravan
smjetena izmeu planinskih lanaca Aierra 9adreDriental i Aierra 9adre Dccidental
brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti okosnica drave koncentracija ve3ine gospodarskih
djelatnosti i stanovnitva >iudad de 9eWico glavni grad, turistiki vrlo privlaan
zbog povoljnogpoloaja i ugodneklime (iako utropskom pojasu,smjeten je na nmUvod 2 m, pa ima
tzv. Xklimu vjenog prolje3aX jezero 8eWcoco nedaleko >iudad de 9eWica, tu je
smjeten 8enochititl\n (prijestolnica =steka koji u %1. stolje3upokoravaju 8osteke
vulkani +opocatapetl ('1' nmUv, +aricutin (jedno od %prirodnih svjetskih uda
8eotihuac\n glavni grad kulture 8osteka (piramidaAunca i piramida 9jeseca, hram s karijatidama
(2! Pacifiki obalni pojas suha obala (pasati na putu do pacifikog primorja izgube
svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske struje mala koliinapadalina omogu3ila je razvoj kupalinog turizma
kupalina mjesta =capulco (nekad pacifika trgovaka luka 9eWica,
danas mondeno ljetovalite amerikanaca, 9anzanillo, 9azatlan, +uertoBallarta, Ha +az
=)
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
16/40
Turistika geografija
Turizam ntilskog otoja
turistiki jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatakdoma3eg kapitala
faktori razvoja turizma 4 klima Xvjenog ljetaX temperatura mora ni zimi ne pada
ispod 'R> omogu3uje neprekidnu turistiku sezonu tijekomcijele godine pjeane plae, egzotini krajolik flora tropske vegetacije lak pristup zahvaljuju3i brojnim aerodromima
turistiki je najrazvijenije *ahamsko otoje (zbog blizine A=E turistiki centri Cassau (*ahami, 9ontego *aQ (@amaica, te +ortof Apain (8rinidad
Turizam 2une merike
turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Arednje =merike turistika ponuda koncentrirana je u nekoliko toaka faktori razvoja turizma 4
reljef, klima, voda drevni spomenici ?ndijanske kulture ?nka odlino sauvan folklor i tradicionalni nain ivota ?ndijanaca arhitektura i kulturna dogaanja modernih gradova
turistike regije 4 (,! 8stona obala
obuhva3a prostor zemalja koje izlaze na =tlantik Benezuela, *razil, =rgentina i Yrugvaj turistiki najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie s pjeanim plaama #razil
odnosi ] ukupnih turistikih no3enja @une =merike
turistiki su najprivlaniji gradovi 7io de @aneiro (karnevali,festivali sambe, plaa >opacabana, statua >risto 7edendor ;jedno od %0 modernih svjetskih uda, Aao +aolo, Aantos, *elo5orizonte, 7ecife, *rasilia (prijestolnica poznata po planskojgradnji i modernoj arhitekturi
planinska turistika mjesta +etropolis i 8eresopolis uzaleu 7io de @aneira
jezero +atos turistiko sredite je grad +orto =legre vodopadi ?guassu slapovi visine / m, vrlo bogati vodom,
jedno od % prirodnih uda svijeta Ar%entina
najve3a prepreka turizmu =rgentine je velika udaljenost odglavnih svjetskih emitivnih turistikih podruja
gradovi *uenos =ires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesnispomenici iz kolonijalnog razdoblja, moderna arhitektura, 9arEel +lata (kupalite i najve3e turistiko sredite
=nde planinski masiv u kojem jesmjeteno %% C+ najpoznatiji C+ jeCahuel 5uapi (prema istoimenomjezeru uz koji je smjeteno turistikosredite *ariloche
9ru%vaj najmanja junoamerika zemlja gospodarstvo je orijentirano na
izvoznu poljoprivredu, razvoj turizmabiljei se tek u novije vrijeme
9ontevideo glavni grad kupalini centri +iriapolis, +unta
del
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
17/40
Turistika geografija
:enezuela smjetena u pojasu vru3e tropske klime, pa je
turizam vezan uz klimatski ugodnije obale6aripskog mora, te na podrujima viih nmUv
>aracas prijestolnica slap =ngel Aalto (u )vajanskom visoju
voda rijeke 6arone (koja je pritok Drinoca ruise s visine od oko % m, jedno od %prirodnih uda svijeta
(1! ;apadna obala turistika valorizacija vezana uz obale +acifika, te
=nde turizam slabije razvijen zbog loije prirodne
osnove (strma i slabo razvedena obala, ali i zbogslabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora
)uaQaJuil jedini ve3i zaljev na pacifikoj obali s nekoliko kupalinih mjesta ^ile turistika mjesta Bina del 9ar i Ha Aerena
=nde oduvijek sredite ivota i naseljenosti,
zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze izsmjetaja na viim nmUv nekadanje carstvo?nka danas je turistiki znaajan prostor >uzco(glavni grad ?nka, dananji +eru i 9achu +icchu,jezero 8iticaca (*olivija, poznate graevine BrataAunca, te hram 6opakabana
suvremeni gradovi privlae modernomarhitekturom i muzejima _uito (grad u =ndama,prijestolnica hile,Balparaiso
=
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
18/40
Turistika geografija
Turizam ustralije i 0Aeanije
turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj.udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita(%2. km od Aueskog kanala i isto toliko od AanIrancisca
prostor povrine /,/ mil km
brojni prirodni kontrasti(potencijalni faktor razvoja turizma
u turistikom smislu razlikuju se Australija i 4ceanija
Turizam ustralije
nerazvijen turizam (izoliranost turisti dolaze preteno avionom (&T godinji promet oko & mil turista, ve3ina turista su Covozelanani, *ritanci, @apanci i =merikanci negativna turistika bilanca faktori (potencijali razvoja turizma 4
endemina flora i fauna (ivi fosili brojni C+ i sanktuariji raznolikost klime i reljefa suvremena arhitektura
turistike regije 4 (,! 4bala
AQdneQ najve3i grad =ustralije, kupalini turizam (plae *ondii 9anlQ, parkovi, Dpera 5ouse (jedno od %0 modernih svjetskih
uda *risbane na obali 8ihog oceana, kupalini turizam ()olden
>oast i Aun >oast, Beliki koraljni greben (sjeverno od grada,vana turistika destinacija
(1! otok Tasmanija glavno naselje 5obart (2! Australske Alpe
6osciusko najvii vrh =ustralije (2' m nmUv i C+ gradovi >anberra (glavni grad, 9elbourne
Turizam 0Aeanije sve vie dobiva turistiki znaaj najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateke
vanosti sastoji se od tri glavne otone skupine4 9elanezija, 9ikronezija i
+olinezija$ najve3i otok je Covi:eland
faktori (potencijali razvojaturizma4 endemina flora i fauna (ivi fosili raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci, postvulkanske
pojave (gejziri, topli izvori, koraljni grebeni, slikovite pjeane
plae, ledenjaci, glacijalna jezera visok narodni dohodak stanovnitva
turistika podruja vezana su uz Covi :eland 9t >ook (2/1 mnmUv, 8asmanov ledenjak
=;
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
19/40
Turistika geografija
Turizam zije
turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita prostor povrine 11,1 mil kmgotovo neograniene mogu3nosti turistikog razvoja zbog prirodnih
(netaknuta priroda, specifina flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost... i kulturnihsadraja (ishodita sve 1 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela kojima
raspolae
u turistikom smislu razlikuju se 8stona$ 7u%oistona$ 7una i 7u%ozapadna Azija
Turizam Istone zije
?stonu =ziju ine tri meusobno razliite prirodne sredine unutranje visoravni, nizine ue 6ine, teotoni niz koji se protee od 6urilskog otoja do Iilipina
prostor u kojem ivi ] svjetskog stanovnitva ?stona =zija obuhva3a @apan, 6inu, 9ongoliju, Ajevernu 6oreju, @unu 6oreju i 8ajvan
7apan otona zemlja 1 velika (5onu, Gikoku, 5okaido i 6Quu i
oko 2 malih otoka gospodarski najrazvijenija zemlja =zije standard se
odraava i na stupanj turistikog razvoja ve3ina stranih turista su gosti iz A=E (%U2 ima izrazito negativnu turistiku platnu bilancu prihod 2,
mlrd , a rashod ak 1,& mlrd (%&& vulkanski reljef turistiki najvaloriziranija planina-svetite
Iujijama (2// m nmUv termalni izvori ljeilini turzam i izvor geotermalne energije izraen osje3aj za zatitu prirode 2 C+, %%' prirodnih
rezervata, te 2 sanktuarija turistika privlanost gradova 8okio (glavni grad, )inza-
trgovaka ulica, politiko, gospodarsko i kulturno sredite,6Qoto (nekadanja carska prijestolnica, brojni hramovi,5iroima (ratni turizam, 6agoima (obalni grad sa lijepimpjeanim plaama i toplim morem zahvaljuju3i toploj6uroshio struji, Aaporo (:imske D? %&/., skijake planine8eine i Dkura
0ina najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velik turistiki potencijal, no nije turistiki razvijena turistike destinacije +eking (nebeski hram i >arska
palaa, te u okolici carska grobnica 8ien Ahushan, 6ineskizid (jedina graevina koja se vidi s 9jeseca`, Gantung(6onfucijev hram, Gangaj (+agoda zmijske ljepote
Sjeverna 0orejazbog zatvorenosti razvijen je samo doma3iturizam
7una 0orejadestinacije su Aeul i +usan
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
20/40
Turistika geografija
turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine toke prvenstveno zbog nezdrave monsunske klime, niskog*E+ per capita, te politike nestabilnosti$ tek u posljednjem desetlje3u biljei pojaani razvoj
5=anmar (#urma! turizam vezan uz znamenitosti istonjake
arhitekture gradovi 7angun (glavni grad, veliki kip *ude,
+agans (' hramova nastalih pod indijskimutjecajem, 9andalaQ (pagode i carska palaanastale pod kineskim utjecajem
postoje velike (i neiskoritene mogu3nostiiskoritavanja obale zbog razvedenosti, brojnihotoka i lijepih plaa
Tailand turistiki razvijeniji od
svojih susjeda kupalini turizam (hoteliuz plae privlae sve vie turista, seks turizam
& C+ gradovi *angkok (budistiki hramovi, =QuthaQa
0amboda turistiki nerazvijena zbog
ratnih razaranja najznaajnija destinacija je
hram =ngkor-Bat, te potomglavni grad +hnom +ehn(kraljevski dvor
8ndonezija turizam slabo razvijen osnova su vulkanski krajolici
i tropska vegetacija
#aliivopisni folklor
>ilipini glavna destinacija je glavni grad manila ve3ina turista su stanovnici A=E
Sin%apurkao i 5ong-kong, zbog vanog geografskog poloaja vaan je tranzitni turistiki centar
5alezija turistiki se razvija u zadnjih %'- godina, danas zauzima . mjesto meu turistiki najrazvijenijim
zemljama =zije (nakon @apana turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi
(plae, tropske praume i zanimljivoj gradskojarhitekturi
Turizam 2une zije
podruje ?ndijskog potkontinenta (odvojen planinskimbedemima 5imalaje od ostatka =zije
razlikujemo tri razliite prirodne cjeline 5imalaja (s
najviim vrhom svijeta 9t
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
21/40
Turistika geografija
turizam nije snano razvijen monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost ovaj prostor karakterizira mijeanje utjecaja hinduistike, budistike i islamske kulture, te utjecaj
europskih kolonizatora ukljuuje prostor drava ?ndije, +akistana, Cepala, Gri Hanke
8ndija turizam vezan uz gradove CeN Eelhi (glavni grad, =gra (mauzolej 8aj 9ahal, Baranasi(sveti grad hindusa, 5Qderabad, luke *ombaQ, 9adras i >alcutta
Pakistan gradovi 7aNalpindi, Hahore, 6arachi (luka
?epal ishodite za 5imalaju$ 6atmandu (glavni grad,brojne pagode i samostani
@ri anka turistiki najvaloriziraniji prostor ove regije turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim
kulturno-povijesnim spomenicima gradovi 6andQ (staro vjersko sredite, >olombo
(glavni grad
Turizam 2ugozapadne zije
podruje kontakta 2 kontinenta ;
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
22/40
Turistika geografija
8ran 8eheran
ishodina toka zasve druge turistikedestinacije u zemlji
Eemavend ugaslivulkan ('1 mnmUv i najvii vrh 9t
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
23/40
Turistika geografija
Turizam frike
prostor povrine oko 2 mil km, a broji oko mil. stanovnika blizina
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
24/40
Turistika geografija
B%ipat sve do arapsko-izraelskog rata (%&/ vode3a turistika zemlja =frike, danas na 2. mjestu (iza
9aroka i 8unisa uglavnom pustinja ivot je vezan uz dolinu Cila vaan prometno-geografski poloaj izmeu
Aredozemnog i >rnog mora (od %0&.g. spojena
Aueskim kanalom turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na
kupalinom turizmu gradovi 9emfis (politiko sredite drevnog
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
25/40
Turistika geografija
Turizam 2une frike
bazira se na istim atraktivnostima kao i ?stona =frika prirodne ljepote i safari-turizam 7unoafrika Republika C+ najpoznatiji 6rger (u pokrajini 8ransvaal, =ddo
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
26/40
Turistika geografija
Turizam /urope
ima arinu ulogu u turistikom ivotu svijeta apsorbira vie od /T ukupnih turistikih kretanja, te vieod 'T dobiti iz turistikih kretanja
glavni razlozi takvog razvoja su4 strateki poloaj u sreditu :emljine kopnne polutke
pejsana zanimljivost povoljna klimatska osnova politika rascjepkanost bogata kulturna tradicija prometna razvijenost visok ivotni standard stanovnitva
turistika aktivnost koncentrirana ja na dva najve3a podruja4 9editeran i =lpe
Turizam /uropskog 5editerana
najrazvijenije turistiko podruje svijeta turizam je obiljeje razdoblja 9editerana u Covom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Atarom
vijeku, te trgovine i pomorstva u Arednjem vijeku i bitno utjee ne gospodarsku strukturu i izgled togprostora
u 9editeranske zemlja ubrajaju se4 @panjolska$ >rancuska$ 8talija$ Slovenija$
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
27/40
Turistika geografija
>osta del Aol (Aunana obala izmeu rta )ata i )ibraltara$ najsunaniji dio Gpanjolske$turistiko sredite 8orremolinos$ blizina Aierra Cevade prua mogu3nost skijalinog turizma(skijanje i kupanje u istom danu
(2! Atlantsko primorje >osta de la Huz (Dbala svjetla od )ibraltara do +ortugalske granice, razvija se kasnije od
9editeranskog dijela, zbog ve3e udaljenosti od emitivnih turistikih arita >osta Berde (:elena obala puno kie no ona ne spreava razvoj turizma (blizina emitivnih
arita$ turistika sredita Aantader (polazite zapilju =ltamira, Aantiago de >ompostela (religiozniturizam
(+! #aleari mala otona skupina (otoci 9allorca, 9enorca i
?biza u 9editeranu, povrine ' km %U%povrine Gpanjolske sadri %U2 smjetajnihkapaciteta te zemlje
imaju vode3u ulogu u panjolskom turizmu putnici dolaze uglavnom aerodromima
(sagraeni na svim otocima +alma de 9allorca najstarije turistiko
sredite (prvi hotel jo %&. (! 0anarski otoci
skupina otoka u =tlantiku blizina =frike obale osnovni privlani faktor je vulkanski reljef,
suptropska vegetacija i povoljna klima (jedinagodinja doba su prolje3e i ljeto$ ljeiliniturizam za plu3ne bolesnike
glavna sredita Has +almas (na otoku )ran>anaria i +uerto de la >ruz (otok 8enerife
turizam je u ovom podruju uspio zaustavitiemigraciju stanovnitva i potaknuti gospodarski
rast
Portu%al u turistikoj sjeni Gpanjolske osnova turistikog razvoja je dobro ouvana antika, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika
prirodna osnova turistiki se izdvajaju etiri regije (iako cijeli +ortugal nudi turistike zanimljivosti (,! #eira itoral
%' km dug obalni pojas uz =tlantik, specifian zbog eolskih oblika (dine gradovi Iigueira da Ioz (kupalini centar, >oimbra (sveuilite, Iatima (svetite, Aierra de
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
28/40
Turistika geografija
>rancuska druga najve3a annes (flimskigestival, At. 8ropez, At. 7afael,=ntibes, 9onte >arlo (u kneevini9onaco, 9enton
razvoj ove regije odvija se u nekolikofaza u prvoj polovici %0. st. ova regija je
karakteristina po gostima izXvisokog drutvaX, a meu turistimadominiraju *ritanci$ ima funkcijuzimovalita
nakon izgradnje eljeznice +aris-Cica (%01 zapoinje razdobljepojaane izgradnej hotela, a uzaristokraciju ovdje se poinjuokupljati i buroazija$ u turizmuprevladava i dalje zimski turizam
posljednje razdoblje zapoinje nakon ??. NN i
znaajno se razlikuje od prethodnih naglasak sestavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o pla3enomgodinjem odmoru i gradnja jefinijih hotela omogu3ujuirokim slojevima stanovnitva da ovdje provedu svojgodinji odmor
osim na =zurnoj obali, turizam se razvija i na 6orzici, tezapadno od =zurne obale (gradovi 8oulon, =rles, tarascon,=vignon, 9ontpelier...
(1! Atlantska obala zaostaje za =zurnom obalom turistika sredita *iaritz, =rcachon, Ha 7ochelle,
*rest, 9t At. 9ichelle (do izgradnje ceste, dva puta dnevnoje bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike izmeu
plime i oseke, te 8rouville i Eeauville(plae +ariza
(2! >rancuske Alpe najstarija turistika regija zemlje
gostionica )rande >hartreuseu datiraiz %2. stolje3a
u %0. st postaju popularne @[email protected] ; X+ovratak prirodiX
%/0/. @acJues *almat osvaja 9t.*lanc (10% m nmUv, najvii vrh
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
29/40
Turistika geografija
gradovi (ve3inom ishodini centri za =lpe )renoble (:imske D? %&0., >hamoniW,>hamberrQ
C+ Benoise (+! Pirineji
vano turistiko podruje Irancuske velik broj termalnih izvora toplice Huchon, =W-les-8hermes, *agneres-de-*igorre utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 0. stolje3a koje su nastale kako bi sprijeile prodor
=rapa i ?slama s juga Hourdes nakon 7ima najve3e katoliko hodoasniko mjesto
(! Centralni masiv kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, kr i krki fenomeni BichQ toplice >lermond Ierrrand grad poznat po graevinama od crnog vulkanskog tufa
(*! Pari&ki bazen zauzima ] teritorija Irancuske u porjeju Aeine i Hoire raskr3e vanih prometnih puteva +ariz glavni grad, sveuilite Aorbonne, muzeji, umjetniki saloni, dvorci Houvre i Bersailles,
hapelle i Cotre Eame, =rc de 8riomphe$ godinje gaposjeti 2 mil stranih turista
katedrale u 7eimsu i 7ouenu
8talija jedan od turistikih divova rkva Av. +etra, +apinska palaa u okolici 7ima ugasli vulkani i vulkanska jezera pokrajina >ampagnie Capulj (vulkan Bezuv da
iskopinama zatrpanih gradova 5erkulanej i +ompei gradi3i na obali Aorrento, Aalerno, =malfi otoci ?schia (rimske terme, >apri (9odra pilja Aicilija >osta =ranci (Dbala Carani sa centrom
+alermom Aardinija >osta Ameralda
(2! 7adransko primorje biljei znaajniji turistiki razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaa i
povoljan poloaj u odnosu na emitivna sredita atollica (zbirni naziv 7iviera 7omagnola u zaleu dravica Aan 9arino gradovi 7avenna, *ologna, =ncona, Benezia (mletake graevine, karneval, filmski biennale,
kupalite Hido terme Aalsomaggiore
(+! Alpsko'predalpski prostor bitno razliit od ostalih regija ledenjaka jezera (Hago 9aggiore, >omo, ?seo, )arda ()ardaland rekreacijsko vikend-
podruje industrijskog sjevera ?talije
%
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
30/40
Turistika geografija
razvoj zimskih sportova (oko 21 skijalita ime su omogu3ene dvije turistike sezone turistika mjesta Aestriere (nedaleko 8orina, >ervini, >ortina dX=mpezzo (:imske D? %&'.
Crna Gora iako povrinom mala, prua brojne mogu3nosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen razlikuju se dvije osnovne regije (,! Crno%orsko primorje
od rta Dtra do =lbanske granice, duine /% m brojne uvale, rtovi i grebeni akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom mimoze, maslina, morganj turistika sredita 5erceg-Covi (Aahat kula, ?galo (medicinska rehabilitacija, 6otor (od %&/&
proglaen YCD- vom svjetskom kulturnom batinom, *udva, *ei3i, 9iloer, AanAtefan (grad-hotel, +etrovac, *ar, Ylcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura
C+ Akadarsko jezero i Hov3en gradovi >etinje i +odgorica
(1! Planinska re%ija Eurmitor (%&0. proglaen prirodnom
svjetskom batinom YCD-a glacijalna jezera (*iogradsko i +lavsko,
skijaki tereni$ naselje abljak (najviegradsko naselje @ugoistone
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
31/40
Turistika geografija
ukupna provrina /0. km, no u arigrad jedini izrazito turistikiprostor te zemlje zbog duge povijesti$ bazilika=ja Aofija (%1'2.g. pretvorena u damiju,8opkapi-Aaraj (nekadanaj sultanovarezidencija, danas najbogatiji muzej 8urske,
Aulejmanija (damija koja odjednom moe primiti / vjernika, +lava damija (remek-djelo turskoggraditeljstva, Eolmabahe-Aaraj (sutlanov dvor na obali *ospora, 6apali-arija (zatvorena trnica...
#u%arska obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turistikog razvoja, no turizam nije
razvijen zbog loeg ivotnog standarda Atara planina okosnica zemlje$ vapnenaka graa brojne pilje (7abika pe3ina, s crteima iz
prethistorijskog razdoblja, kanjoni (npr. kanjon rijeke ?sker, visoki vrhovi (najvii *oter 2/ m nmUv$na junoj strani Atare planine (u dolini rijeke 8unde poznato je uzgajalite rua
dolina rijeke 9arice gospodarska okosnica *ugarske$ gradovi Aofija (glavni grad duge povijesti,brojni antiki i bizantski spomenici, +lovdiv
7odopske planine na jugu zemlje, 9usala (najvii vrh @? rnomorska obala teite suvremenog turistikog razvoja, brojne plae (ine 0T obale$ gradoviBarna, *urgas, Cesebr (grad-muzej, Aozopol, 9iurin
Rumunjska znaajni prirodni i druteni turistiki potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slaborazvijen 6arpati planinski lanac lunog oblika, vrhovi iznad ' m nmUv, proboj rijeke Dlt, C+ 7etezat (u
8ransilvanskim =lpama Eunav teritorijem 7umunjske prolazi duinom od %/' km$ bogato lovno i ribolovno podruje
zahvaljuju3i movarama i rijenim jezerima uz obalu >rnomorska obala turistiki najznaajniji prostor,
najve3a sredita 9amaia (sjeverno od >onstante i9angalia
gradovi *ukuret (etno-muzej X7umunjsko seloX,+alaa parlamenta, Anagov (na istoimenom jezeru,Ainaia, +redeal, *raovska +oljana, *raov (grofErakula, Aibiu, >luj-Capoca
Turizam /uropski> lpa
najrazvijenije turistiko podruje na :emlji ; pojamturistikog svijeta
pruaju se preko zemalja (Irancuska, ?talija, Gvicarska,Cjemaka, =ustrija, Alovenija od Higurskog mora do +anonske nizine u duljini od %. km, irina imvarira izmeu %2' i km, a na povrini od relativno malih . km nude obilje prirodnih i
drutvenih atraktivnosti najviu visinu doseu na 9t *lancu (10% m nmUv, ujedno i najviem vrhu
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
32/40
Turistika geografija
izmeu istonih i zapadnih =lpa velike su razlike u visini, irini, smjeru pruanja, klimi ..., a njihovom segranicom smatra crta izmeu *odenskog jezera i Hago di >omo
prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna ; umjerena ; hladna ; visokoplaninska klima, tevelike koliine padalina (snjena granica je nia u zapadnim nego u istonim =lpama
brojni ledenjaci (oko %, najve3i =letsch turistika atrakcija zanimanje za =lpe zapoinje u %0. stolje3u kad ih pod parolom Xpovratak prirodiX popularizira @ean
@acJues 7ousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (%/0/.g. @acJues *almat
osvaja 9t *lanc Gvicarska i =ustrija se izdvajaju kao tipino alpske zemlje, jer je ve3ina njihova teritorija smjetena u
=lpama
@vicarska nekadanja zabaena rimska provincija 5elvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja
i prva zemlja u svijetu u kojoj se meunarodni turizam zapoeo razvijati u oblikunajslinijem dananjem turizmu
%&%. na podruju Gvicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodioMilhelm 8ell, nakon koje je stvorena 5elvetska konfederacija od tri prakantona smjetenih uz prijevojAt. )otthard ; AchNQz, Yri i YnterNalden
u %0. i %&. st. jaa turistika valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, knjievnika,prirodoslovaca, umjetnika i bogataa
danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turistiku bilancu u Gvicarskoj nalazimo tri razliite prirodne cjeline4 (,! @vicarske Alpe
smjetene u A< dijelu zemlje razlikujemo *ernske i )larnske (sjever od +eninskih, Hepontskih i 7etijskih =lpi (jug ija su
prirodna granica doline 7hone i 7ajne +eninske =lpe vrhovi Eufour ili 9onte 7osa (120 m nmUv, najvii vrh Gvicarske, 9atterhorn
(111/ m nmUv i Meisshorn (m nmUv s istoimenim ledenjakom$ mondeno turistiko mjesto :ermatt(poznato po groblju poginulih alpinista
*ernske =lpe vrhovi neto nii od +eninskih Iinsteraahorn, =letschhorn, @ungfrau$ledenjak =letsch$ turistiki centri ?nterlaken, Hauterbrunnen, )rindelNald
pokrajina )raubnden (istone =lpe turistika sredita At. 9oritz, Eavos, =rosa
C+ entralne (prakamene ili kristalinske =lpe, Ajeverne =lpe i @une (vapnenake =lpe, a zajednika im
je odlika udaljenost od =tlantika to rezultira jaom kontinentalno3u i snjenim i sunanim zimama (,! Centralne Alpe
pruaju se od Gvicarske granice do Gtajerske
'%
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
33/40
Turistika geografija
najvanije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje ina izvrsnuskijaku podlogu, pa su u tom podruju smjeteni i najvaniji turistiki centri
gradovi ?nnsbruck (dvije olimpijade, 6itzbhel Bisoke 8ure vrh )ross )lockner (2/&/ m nmUv, najvii vrh =ustrije, ledenjak +asterze$
turistiki centar *adgastein$ turistika atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Bisoke ture navisini '' m nmUv
(1! Sjeverne vapnenake Alpe u ovom podruju pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su
najpoznatija Aalzkammergutska jezera, 9ondsee i Molfgangsee toplice *ad ?schl grad Aalzburg brojne barokne graevine, dvorac 9irabel, 9ozartove sveane ljetne igre...
(2! 7une :apnenake Alpe nisu turistiki pretjerano znaajne, osim nekoliko jezera ; Mrther Aee (Brpsko jezero i
Dssiacher Aee (Dsojsko jezero gradovi Billach$ 6lagenfurt (>elovec$ )raz$ *e glavni grad, smjeten na Eunavu,
turistika atrakcija su monumentalne graevine (gradska vije3nica, parlament, opera, sveuilite,dvorci Achnbrun i *elvedere, zabavni park +rater, brojne glazbene i kulturne manifestacije
Slovenija iako preteno alpska, Alovenija je i mediteranska zemlja, to oteava njenu regionalizaciju u
sklopu europski> zemalja
za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje inska izvorni naziv za Iinsku je Suomi, to znai Xzemlja jezeraX, i upravo su ledenjaka jezera (njih oko
/., tj. &T povrine drave i ume najvaniji dio turistike ponude Iinske gradovi4 5elsinki (prijestolnica, brojne graevine i ustanove, enoloki muzej na otvorenom$ 8urku
(biva prijestolnica, =landski otoci, 8ampere i Hahti (zimski centri$ 7ovaniemi (utrke sobova
@vedska
''
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
34/40
Turistika geografija
turistiki najvaloriziraniji prostor je podruje @ezerske depresije koju ine jezera Bnern, Bttern i9laren, te odvirak rijeke )ta na kojoj je slap visine 2 m zvan XGvedska CiagaraX, te oblini grad8rollhtan i luka )teborg
gradovi4 Atockholm (prijestolnica, podignuta u %2. stolje3u srednjovjekovna gradska jezgra$Yppsala (sveuilini grad, Ialund i stersund (zimski centri
Haponija sve popularnija turistika destinacija (folklor i ivot Haponaca
?orve&ka sinonim za fjordove (najdui Aogne, 5ardanger i 8rondheim, ribarstvo i Bikinge
gradovi4 Dslo (prijstolnica, politiko i kulturno sredite$ 5olmenkollen (nedaleko Dsla, zimski centars poznatim ski-muzejom$ 5ammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta i Cordkap (smjetenna /%RC najsjeverniji europski rt
/anska niska morenska zemlja (najvii vrh %/2 m nmUv
sve se vie orijentira prema turizmu, na temelju znaajnog i pogodnog geografskog poloaja (mostizmeu Gvedske i Cjemake gradovi4 6obenhavn (nekadanja ribarska luica, danas milijunski grad, popularno zvan X+ariz
sjeveraX$ brojne graevine, zabavni parkovi i galerije$ 5elsingr (na otoku Ajelland , renesansni dvorac6ronborg i 5amletov grob
8sland ima vrlo skroman posjet europskih turista, emu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski
poloaj zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople
vode turzam se razvija vrlo polagano, a privreda poiva na ribarstvu grad 7eQkjavik (prijestolnica
?jemaka najemitivnija turistika zemlja europe (. u svijetu nakon A=E, razlozi4
velik broj stanovnika velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu visok stupanj urbanizacije i ugroenosti okolia visok ivotni standard i *C+ per capita
istovremeno je i jaka receptivna turistika zemlja, zbog brojnih prirodnih i drutvenih zanimljivosti(prihod od turizma premauje prihode nekih izrazito turistikih zemalja
izdvajamo pet turistikih regija4 (,! #avarska
vrlo kontrastan krajolik
obuhva3a podruje =lpa turistiki privlano podruje zbog brojnih glacijalnih jezera (=mersee,Murmsee, 8egernsee, 6onigsee i >hiemsee najvii vrh Cjemake :ugspitze (&2 m nmUv skijalini centri )armisch-+artenkirschen (D? %&2. i Dberstdorf klimatsko ljeilite *erchtesgaden 9unchen glavni grad regije$ dvorac CQmphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka... ostali gradovi4 =ugsburg, 7egensburg, Curnberg, *aQreuth (rodni grad 7icharda Magnera,
danas doma3in ljetnih igara u njegovu ast (1! #aden'Durtenber%
turistiki su najprivlaniji *odensko jezero, rijeka 7ajna, umovita gorja Gvapska @ura iAchvartzNald, toplice *aden-*aden
gradovi4 Atuttgart, 5eidelberg (sveuilino sredite (2! ?jemako Sredo%orje (5ittel%ebir%e!
najautentiniji turistiki prostor Cjemake podruje niskog starog gorja, s brojnim umama, mineralnih izvora i starih gradova u ovo su podruje smjetene radnje mnogih pria bra3e )rimm, a tu su stvarali i umjetnici poput
)oethea i *eethovena
'8
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
35/40
Turistika geografija
turistika atrakcija je klisura Horelei uz 7ajnu gradovi4 Irankfurt, 6oln, Eusseldorf, *onn, Dsnabruck, Iulda
(+! Sjeverna ?jemaka turistiki su najprivlanije pjeane plae i ureena kupalita na Irizijskim otocima u Ajevernom i
*altikom moru hanzeatski gradovi4 6iel, Hubeck, hamburg, *remen i
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
36/40
Turistika geografija
9jedinjeno kraljevstvo :elike #ritanije i Sjeverne 8rske jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja, s nizom specifinosti koji imaju vanu turistiko-receptivnu
funkciju glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naroito u Hondonu, dok
prirodna osnova ne igra vanu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ylstera i Ajeverozapadne rvenitrg privlaan zbog matovite arhitekture, mauzoleja B.?. Henjina, te crkve Basilija *laenoga$9oskva je takoer grad brojnih muzeja (preko %'
St. Petersbur% tzv. FBenecija sjeveraF smjestio se na rijeci Cevi, na nizu otoka irukavaca, smatra se jednim od najljepih gradova svijeta, a meu najznaajnije lokalitete ubrajajuse :imski dvorac (danas muzej
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
37/40
Turistika geografija
tu su poznata glacijalna jezera F9orske oiF, zimski centar :akopane, te toplice 6rQnicQ,6lodske i 6udrova :droj
(+! stari %radovi i kulturno'povijesne znamenitosti DarszaFanastao na raskriju starog rimskog jantarskog puta$ potpuno sruena za vrijeme
??.MM, no stara jezgra (Ataro 9jasto je obnovljena 0rakoF u razdoblju od %1. do %. stolje3a poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih
sveuilita u , te bogata kulturna tradicija$nastala spajanjem *udeU*udima (desna obala Eunava koja biljei tradiciju naseljenosti jo od 6elta imlae +ete (na lijevoj obali Eunava$ razvoju turizma pogoduje i izuzetno vaan prometno-geografskipoloaj
*alaton (*latno jezero drugo najposje3enije podruje 9aarske i najve3e jezero Arednje
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
38/40
Turistika geografija
raspolae velikim turistikim potencijalom, ponajprije zbog geografskih razliitosti i prirodnih ljepota(' C+, & rezervata i 22 spomenika prirode
turistiki srbiju moemo izdvojiti u nekoliko cjelina4 (,! #eo%rad
prijestolnica$ ima kontinuitet naseljenosti jo od =ntike (lat. Aingidunum vaan geografsko-prometni poloaj na u3u Aave u Eunav (vorite meunarodnih puteva brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti ; tvrava 6alemegdan, muzeji, galerije... nedaleko grada smjeteni su sportsko-izletniki centri =vala i )rocka
(1! 7u%ozapadna Srbija atraktivno turistiko podruje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom
turizmu :latibor (%1& m nmUv u turistiko-ljeilinom smislu valorizira se jo od %&. stolje3a C+ 8ara (botaniki raritet +ani3eva omorika :latar, s istoimenim umjetnim jezerom C+ 6opaonik Brnjaka *anja, u porjeju :apadne 9orave zdravstveni turizam zbog ljeilinog uinka
termomineralne vode (2! Gornje Pomoravlje
+odruje juno od linije 6opaonik-@astrebac-Dzren-bugarska granica podruje kroz koje prolaze vane prometnice i turistiki tokovi meunarodnog znaenja turistike atraktivnosti )rdelika (na @unoj 9oravi i Ai3evaka klisura (na Ciavi Branjska banja ija temp. vode dosee i do &R>, Aijerinska i Cika banja, te Blasinsko jezero grad Ci tranzitni turizam (posjet ele-kuli
(+! 8stona Srbija podruje izmeu gornjeg +omoravlja i Eunava bez ve3eg turistikog znaenja atraktivnosti4 *ogovska pe3ima (2' m i Perdapska klisura
(! :ojvodina ravniarsko podruje s poljoprivrednom tradicijom C+ Iruka gora turistike destinacije ?riki Benac i Atrailovo grad Covi-sad, regionalno sredite (sajam poljoprivrede, jodne toplice, +etrovaradinska tvrava
+ali3ko i Hudoko jezero (ornitoloka stanica, te jezero 7usanda (ljekovito blato (*! 0osovo
reljefna zavala sa 1 prirodna vrata ; ?barska klisura (C, 8opliko-kosanika klisura (Crnoj )ori
podruje velikih turistikih mogu3nosti, no neiskoritenih prirodne atraktivnosti4 slapovi 9irue (tzv. metohijske +litvice, ljekoviti izvori klokot, 9ermerna
pe3ina... najve3i grad +ritina
5akedonija mozaini reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te rijenih dolina
turistiki potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska podruja pogodna za razvoj zimskogturizma, te za bogatu kulturnu batinu i narodni folklor
u turistikom smislu razlikujemo nekoliko regija4 (,! ;apadna 5akedonija
najrazvijenije turistko podruje Dhridsko jezero (ljetna temp. vode 2R>, te grad Dhrid srednjovjekovna ahitektura, >rkva
Av. Aofije, Aamuilova tvrava sva tri makedonska C+ +elister (na planini *abi, )aliica i 9avrovo zimski turizam Gar-planina (vrh +opova Gapka %/' m nmUv i *istra
(1! 8stona 5akedonija toplice 6oanska i Gtipska banja Akopje glavni grad, poznat po sauvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unato potresu
%&2.
#osna i
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
39/40
Turistika geografija
podruje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa unato gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naroito razvijen gradovi *anja Huka (orijentalne graevine, )ornji i Eonji Geher (damije rijeka Brbanja termomineralni izvori Haktai i Alatina C+ 6ozara, s poznatim spomen-podrujem 9rakovica iz ??. MM
(1! ;apadna i Srednja #osna$ te
-
5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-
40/40
Turistika geografija
Turizam (rvatske
Geo%rafsko'turistiki poloaj povrina '.'20 km
mala zemlja sa izuzetno vanim geografskim poloajem smjetena izmeu 1RX1C i 1R22X%XXC, te %2R&X1XX< i %&R/XXXrna )ora srednjeeuropska i mediteranska zemlja, dio prostornih cjelina +anonije i 9editerana, izuzetno
povoljno turistiki smjetena, promatraju3i tri obiljeja poloaja4 poloaj prema komunikacijama i turistikim tokovima poloaj prema gusto naseljenim zonama i gospodarski razvijenim (turistiki emitivnim zemljama poloaj prema atraktivnim susjednim podrujima i zemljama s jakim turistikim strujama
prometni putevi ujedno su i turistiki tokovi4 zapadnoistarski turistiki tok iz smjera 8rsta i Hjubljane rijeki (kvarnerski turistiki tok iz smjera :agreba (veza sa