- sva raskoš petunija - bolesti ukrasnih živica - suzbijanje muha

52
- Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha - Zaštita od zmija - Navodnjavanje maslina www.sjemenarna.com [email protected] Green Garden • broj 86 • svibanj / lipanj 2013. • godina XIII Bosnia and Herzegovin as Choice

Upload: lexuyen

Post on 04-Jan-2017

245 views

Category:

Documents


9 download

TRANSCRIPT

Page 1: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

- Sva raskoš petunija

- Bolesti ukrasnih živica

- Suzbijanje muha

- Zaštita od zmija

- Navodnjavanje maslinawww.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 6 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 2: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 3: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Dolaskom ljepših i toplijih dana opet iznova krećemo u borbu sa vrlo iritantnim ne-prijateljima – komarcima, muhama, mravima, žoharima i drugim letećim i gmižućim insektima.Za ovu sezonu smo Vam uz već postojeći asortiman osigurali i mnoge druge NOVE artikle za zaštitu od muha, komaraca, žohara, mrava…koje svakako potražite u svim našim agrocentrima u Širokom Brijegu, Mostaru, Grudama i Čitluku. O kojim se to novim artiklima radi pročitajte u nastavku. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografi ja na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, voćnja-

cima i vinogradima odnosno u ovom periodu godine mnoge

povrtne, ali i neke voćne kulture, primjerice jagode i trešnje,

su u fazi plodonošenja i berbe. Kod drugih voćnih vrsta i vi-

nove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnika

biljnih bolesti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje

imaju za cilj što veći i kvalitetniji urod.

I ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama

donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću,

povrću,voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura

od bolesti i štetnika, ali i dosta korisnih savjeta namijenjenih

pčelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija

o novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti od

zmija, muha i komaraca.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima

koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom lje-

ta, preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz

ovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama ali i

aktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti.

Uredništvo

Riječ urednikaThe beginning of summer is time when all activities in gar-

dens, orchards and vineyards are intensifi ed, meaning that beginning of summer is time when many vegetable and also some fruit crops, such as strawberries and cherries, are in the stage of fruiting and harvesting.

In some other fruit crops and grape wine we carry out in-tensive measures of plant protection from different pests and diseases, but also conduct agricultural measures aimed to give larger and better quality crops.

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to fl owers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, and also much useful tips for bee keepers. In addition, there are also a large number of useful information about new products in our mar-ket that are excellent in protection against snakes, fl ies and mosquitoes.

In order to have complete information about all agricultural activities in the beginning of summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and en-rich your knowledge with lots of new comprehensions.

Editor’s offi ce

Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Petunije – dekorativne balkonske cvjetnice ...................................... 4

Cvatuće grmlje u vrtovima .......................... 6

Parada cvijeća u Noordwijkerhout-u u Nizozemskoj .............................................. 8

Ružmarin - za zdravlje i ljepotu .................11

Pomoć biljkama pri stresnim situacijama .................................................. 15

Bolesti ukrasnih živica ................................ 16

Povrtnjak početkom ljeta ........................... 19

Mladi krumpir iz plastenika ...................... 20

Zaštita od muha ..........................................22

Zaštita od zmija ..........................................24

Suzbijanje koprivine grinje (pauka) na povrću ......................................................... 26

Određivanje vremena vađenja krumpira .. 28

Suzbijanje maslinine muhe ........................ 31

Navodnjavanje maslina ..............................32

Lubenica – gnojidba i zaštita tijekom vegetacije .......................................35

Pitanja i odgovori ....................................... 36

Pripreme tla za sadnju jagoda .................. 38

Aronija osvaja Hercegovinu .......................40

Crna mušica (Bibio marci L.) –strah bez razloga ..................................... 42

Zaštita od krpelja ....................................... 44

Problemi s maticom u proljeće ................. 46

Page 4: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Matea Pehar, dipl. ing.

– dekorativnebalkonske cvjetnice

4

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Postale su nužne za ljepotu balko-na. Imaju dugo i obilno vrijeme cvatnje, bez obzira na to jesu li

uobičajene ili viseće (surfi nije).Opleme-njivačkim radom dobiveno je bezbroj sorti grmolikog ili padajućeg rasta, u svim mogućim bojama jednostavnih i ispunjenih cvjetova.

Petunije su biljke za sadnju na južnim, istočnim ili zapadnim položajima. Kvalitetan rasad i supstrat, te optimalno stanište su osnovni preduvjeti manje pojave patoloških i fi zioloških “neprijatelja” petunija.

Početak uzgojaPrigodom kupova-

nja presada odaberite samo zdrave biljke, sa 2 do 3 izboja, zelenih neoštećenih listova, a ne izdužene, tanke , lomljive, bljedozelenih listova s jednim cvije-tom na vrhu. Najbolje je za početak kvalitet-nog uzgoja petunija, a pogotovo surfi nija

kupiti originalnu zemlju za surfi nije ili u univerzalnu humusnu zemlju za cvi-jeće umiješati sporodjelujuće gnojivo (Osmokote, Pluskote, u obliku granula, briketa ili tableta). Zemlja (supstrat), mora biti izrazito hranjiva, velikog ka-paciteta za vodu i ocjedita, te blago kisele reakcije.

Još dok su «presad» dobro ih je pin-cirati, tj. rukom otkidati vrhove izboja

kako bi se dobila busenastija biljka i spriječila kasnija ogoljelost.

Razmak sadnje kod surfi ni-ja bi bio 25 cm. Ako je razmak

manji, može kod nekih sorti doći do propadanja i tru-

ljenja dijelova biljaka, što je veoma pogod-no za razvoj bolesti. Mogu se kombinirati s margaretama, biden-som, diasciom, verbe-

nama i drugim cvijećem, ali pri tome morate vodi-

ti o rasporedu i razmaku sadnje.

Surfi nije su zahtjevnije za uzgoj od obične petuni-je, ali zato i pravi izazov. Imaju dnevni porast od 2 do 3 cm, pa je potrebno

puno hranjiva i vode. Za njih često kažu da su: gladne i žedne.

Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se

jednom tjedno. Najbolje je koristiti posebno gnojivo za surfi nije i petunije. To su kompleksna mineralna gnojiva s većim sadržajem fosfora i kalija , i do-datkom željeza i magnezija. Za izrazito bogatu cvatnju možete prihranjivati dva puta tjedno gnojivom za cvatnju, a jedanput tjedno u vodu za zalijevanje dodajte željezo, kojim se sprečava klo-roza – požutjeli listovi, slabija cvatnja i vrlo brzo propadanje. Tijekom vegetaci-je, osluškujte biljke, one će same svojim rastom i cvatnjom pokazati da li ih tre-ba dodatno prihranjivati.

ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vlažan, ne

mokar. Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2 do 3 puta na dan. Općenito, učestalost zalijevanja ovisi o veličini cvjetnog lonca i količini supstrata, te broju biljaka.

NjegaCvatnju produljujete ako redovito

uklanjate uvele cvjetove. Ako se vaše surfi nije i petunije suviše otegnu, tako da rastu u dužinu ,a u gornjem dijelu ostanu ogoljele, potrebno je oštrim podrezivanjem biljke prikratiti. Odrežite četvrtinu najdužih izboja, čime poti-čete stvaranje novih izboja i cvatnju u gornjem dijelu. Orezivanjem biljke po-staju grmolikije. Redovito pregledavati zdravstvenu ispravnost, a kemijska tre-tiranja obavljati smo po potrebi.

Na tržištu postoje gotovi preventivni fungicidni pripravci za zaštitu petunija i surfi nija od uzročnika biljnih bolesti.

Page 5: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 6: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Matea Ćorić, master struke

Danas se cvatuće grmlje koristi za stvaranje trajnoga drvenastog okvira kao pozadina za mnoge

cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine. Zadnjih godina stal-na je potražnja za cvatućim grmovima. Više je razloga povećanog zanimanja za cvatuće grmove.

Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinom uzgoja odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga otvaranje vrt-nih centara, te veći izbor vrsta također su pridonijeli većoj zainteresiranosti za cvatuće grmlje.

Pravilno posađeno cvatuće grmlje stvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti, a ujedno može služiti kao vjetrozaštitni pojas. Među cvatućim grmljem postoje vrste niskog rasta koje služe kao pokrivači tla, te vrste usprav-

nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada.

RododendronRododendron je jedan od naših naj-

omiljenijih cvatućih grmova. Traži dje-lomično sjenovito, kiselo tlo. Danas ga možemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi različitih boja mamac su za mnoge oči. Cvjetovi su zvonasta ili trubasta oblika.

Najtraženiji vrtni rododendroni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Pri-godom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jese-ni malčirajte ih tresetom. Tijekom ljeta traže dosta vode.

KalistemonKalistemon se smatra cvatućom

biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima, ali se u južnim krajevima može uzgajati i na

otvorenom, na zaštićenim položajima najčešće uz osunčani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozornost kod kupnje na sorte otpornije na hladnoću. Glavno obilježja kalistemona je usko lišće i cvatovi koji su nalik na četku za pranje boca.

Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasa na čijem je vrhu skupina kratkih, lisna-tih izboja. Kalistemon će rasti brže na sunčanom položaju.

ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-

va s čvrstim izbojima, igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima. Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima, veličini, boji cvijeta, te zahtjevu prama staništu. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste do 20 cm i najčešće se sadi u vrtu kao pokrivač tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. Cvatu u različito vrijeme.

6

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Cvatuće grmlje u vrtovima

Page 7: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 8: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

8

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Matea Pehar, dipl. ing.

Parada cvijeća u Noordwijkerhout-u u Nizozemskoj

Cvijeću se često pridaju različita značenja i simboli koji su najčešće vezani za ljubav, sreću ili ljepotu.

U pojedinim dijelovima svijeta ljudi održavaju i svečanosti u čast cvijeća. Tako se u Italiji, Španjolskoj, Engleskoj,

Kolumbiji, Filipinima i mnogim drugim zemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća. Sigurno da su najljepše svjetske parade cvijeća one u Nizozemskoj, maloj zemlji s najviše cvijeća na svijetu. Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijeća u svijetu, pa mnogi tu državu nazivaju

i svjetskim vrtom cvijeća. Od travnja pa sve do rujna u Nizozemskoj se održava-ju parade cvijeća. Svaka parada ima svoj karakter i temu.

Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje se najveći proizvođači cvijeća i sve bitne fi rme i javne ustanove iz ove pokrajine natječu koja će se najljepše predstaviti mještanima i turistima, tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća. Za ukrašavanje se koriste sve vrste cvijeća, a najčešće dalije, tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijeća. Donosimo vam nekoliko fotografi ja s ovogodišnje parade cvijeća održane u travnju 2013. u Noordwijkerhout-u, gdje sudjeluju i Green Garden lukovice cvijeća.

Page 9: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

FIN ZAVJESA PROTIV KOMARACA

I MUHA

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 10: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Magleni ventilator imitira prirodni proces rashlađivanja vodenom maglom. Stvara potpuno prirodan osjećaj svježine u prostoru, bilo da se radi o zatvorenom ili otvorenom. Bez kvašenja, ili mokrih površina omogućite svojim gostima i sebi uživanje u osjećaju svježine, kao da vas hladi svježi povjetarac, ili kao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijim ljetnim danima. Ventilatori sa raspršivačem proizvode fi nu mikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostor uz pomoć ventilatora, i omogućuje vam cjelodnevni boravak na terasi, vrtu, dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima.Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenom maglom prečišćavaju zrak, uklanjaju insekte, iz zraka uklanjaju alergene kao što su pelud, prašina, a moguće je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrak. Ekološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjenice da troše jako malo električne energije i običnu vodu. Pogodni za: terase, vrtove, kafi će, restorane, skladište, proizvodne prostorije, staklenike, plastenike, prostorije za životinje za ovlaživanje zraka (u stočarstvu)….

VENTILATORI SA VODENOM MAGLOM za rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 11: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

11

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.BROBROBROBROBROBROBROBROBROBROOROOBROOBROOB J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 8J 888J 86 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 •6 • SVSVSVSVSVSVSVSVVSVVVVVVIBAIBAIBAIBAIBAIBABABABABAI NJNJNJJNJNJNJNNNNN / L/ L L/ L/ L/ L/ L/ L/// LIPAPIPAIPAIPAIPAIPAIPAP NJ NJ NJ NJ NJ NJ NJNJNN 2012012012012012012012010201201201222013.3.3.3.3.333.3

Matea Pehar, dipl. ing.

RUŽMARIN - za zdravlje i ljepotu

Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta, ružmarin su ljudi smatrali tajanstvenom i svetom

biljkom. Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi. I dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi, božici ljepote i ljubavi, danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjeću svadbene povorke.

Više od tisuću godina cijenjeni je začin i prirodni lijek. Latinsko mu ime dolazi od riječi “ros marinus” što u prijevodu znači “morska rosa”. Kroz

Biljka u našim južnim područjima cvjeta stalno, doslovce od siječnja do prosinca a na kontinentu od ožujka do listopada. Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva. Inače, ružmarin se koristi kao ljekovita biljka, sredstvo za uljepšavanje te zbog jakog mirisa i okusa kao začin hrani. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja premda utječu i na rast kose. Osim toga, izvanredno jača srce, pobolj-šava tek i cirkulaciju.

Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji i liječenju raka. Studije pokazuju da ulje ružmarina može spriječiti razvoj raka kože jer sprječava rast kožnih tumora i osigurava prirodnu zaštitu od oštećenja koja izaziva štetno sunčevo zračenje. Na eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri-ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća.

Ako niste znali, ružmarin je izvrstan i za dobivanje meda vrhunske kakvoće. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen, kvalitetan i skup. Međutim, ružmarin je istodobno vrlo ukrasna biljka, skladno se sjedinjuje i ističe na okućnicama, dvorištima, par-kovima, šetalištima i drugim prostorima za odmor. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje tamo gdje ima sunca i pčela. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka!

povijest je ružmarin bio vrlo omiljena biljka. Voljeli su ga grčki i rimski bogovi. Grčki studenti stavljali su ga na glavu kada su pripremali ispite. Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala, a i danas vjeruje, da ružmarin potiče i jača pamćenje. U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toga nastao običaj da se na svadbi odjeća kiti ružmarinom. Neka od tih svojstava znanost je dokazala i objasnila.

Ružmarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu, premda u po-voljnim uvjetima može narasti i više. Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge žljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove.

Page 12: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 13: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

www.sjemenarna.com

UNIVERZALNI PAK

UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticida, a namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću, cvijeću, vinovoj lozi i voćkama. Univerzani pak je namijenjen hobistima i malim proizvođačima u zaštiti povrća, cvijeća, voćaka i vinove loze od: plamenjače i pepelnice vinove loze, crne pjegavosti vinove loze, krastavosti i pepelnice jabuke, kozičavosti lišća višnje i trešnje, plamenjače šljive, pepelnice breskve, plamenjače i pepelnice na povrtnim kulturama, pepelnice na ružama i cvijeću, plamenjače i crne pjegavosti lista krumpira i rajčice, te suzbijanju najvažnijih štetnika: lisnih uši, odraslih stadija štitastog moljca, krumpirove zlatice i drugih štetnika koji se pojavljuju na voćkama, vinovoj lozi, cvijeću i povrću.

Sadržaj paka: Star 80 WP 40grChromosul 80 40grBoxer 200 SL 5ml

Za 10-15 litara vode

Page 14: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

VODOTOPIVOGNOJIVO

ZA CVIJEĆE

NPK 8-5-44-SO3

NOVOU PONUDI

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbi cvijeća i ukrasnog bilja. Može se koristiti za gnojidbu 

sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrsta ili pak onih koje ne cvjetaju, ali imaju dekorativne listove.

Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit. vode.

Page 15: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu,

Grudama i Čitluku možete nabaviti Sinergon 2000,

gnojivo koje su proizvođači već uveliko prepoznali i koje se

obavezno koristi u proizvodnji.

Većina biljaka tijekom vegetacije prolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene

primjerice klimatskim prilikama (suša, tuča, nagle promjene temperature) te čovjekovim radom (prskanje pesticidi-ma, pljevidba, zalamanje vrhova i sl.). Kako bi biljke lakše prebrodila, takve za nju nepovoljne situacije, danas na tržištu postoje posebna gnojiva uz čiju primjena biljke lakše podnose i brže se oporave od tih stresnih pojava. Gnojiva se uglavnom dodaju preventivno. Jedno od takvih gnojiva je i SINERGON 2000 – gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnim uvjetima.

Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivo namijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka koje su podložne ambijentalnom i fi ziološkom stresu. Organska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku, koji omogućava poboljšanje fi zioloških i proizvodnih mehanizama uzgajane biljke.

Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-bitnijim elementom za formiranje klorofi la, te željezom- pokretačem procesa fotosinteze.

Na ovaj način biljke gnojene Sinergonom 2000 su otpornije, aktivnije, vitalnije i produk-tivnije.

Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se:- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj - bolja opća uravnoteženost biljke - veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-

na – smanjuje stres biljke prigodom tretmana s pesticidima.

Doze i način primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke)

Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)

- Voćke i vinova loza (kruška, jabuka, breskva, šljiva, marelica, trešnja, kivi, maslina, vinsko i stolno grožđe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primjenjivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.

- Povrće (rajčica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima doza ne smije prijeći 100 gr/100 lit. vode.

- Cvijeće: 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka.

SINERGON 2000 se može miješati sa ostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja.

Osim prskanjem Sinergon, se može koristiti i zalijevanjem.

15

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Velimir Lasić, dipl. ing.

menarnini iiiiininimmmm AAAAAAAAgAgAAgAgAgrorororororrocecececentntrima

Page 16: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Prof. dr. sc. Tihomir Miličević

Od velikog broja biljnih vrsta koje se koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju

neke vrste čempresa (Cupressus spp.), tuja (Thuja spp.) i lovorvišnja (Pru-

nus laurocerasus). Najčešći simptomi bolesti na čempresima i tujama su: osipanje iglica, žućenje iglica, su-šenje iglica, kao i venuća i sušenje grana i cijelih biljaka, a na lovorvišnji šupljikavost lišća. Treba napomenuti da su simptomi ovih bolesti na četinja-

čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicima, kao što su nedostaci hranjiva, visoke temperature, zadržavanje vode u tlu, biljni stres i dr. Također simptomi svih navedenih bolesti su često dosta slični, pa ih je u praksi dosta teško razlikovati.

1. Sušenje grana i rak kore čempresa i tuje (Seiridium cardinale)

Ova bolest najčešće napada obični čempres (Cupressus sempervirenes), ali i druge vrste čempresa (Chamaecyparis spp.), kao i tuje (Thuja spp.). Simptomi se prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka. Zatim se na kori stvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-snije dolazi do izlučivanja smole, što je tipični znak ove bolesti. Uslijed razvoja bolesti javljaju se rak rane po kori, što se očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole. Uslijed jače zaraženosti može doći do potpunog sušenja cijelog

16

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Page 17: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

stabla. Sušenje počinje od gornjeg dijela krošnje prema dolje. Prema podacima iz literature najosjetljiviji čempresi na ovu bolest su: C. macrocarpa i C. semper-virnes, a rezistentni su C. arizonica. Od mjera zaštite se (npr. u Italiji gdje je ova bolest vrlo raširena!) preporučuju fungi-cidi na bazi benzimidazola (karbenda-zim) i na bazi bakra. Slične simptome na čempresima i tujama, ali bez lučenja smole može izazvati i gljivica Kabatina thujae. Međutim, kod ove bolesti rijetko dolazi do sušenja cijelih biljaka.

2. Sušenje ili palež izbojaka četinjača (Sphaeropsis sapinea)

Ova bolest se ubraja u najznačaj-nije bolesti na četinjačama općenito. Simptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenje izbojaka, a kada bolest uznapreduje dolazi do sušenja cijelih grana i dijelova krošnje. Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnih izdanaka, što je karakteristični znak bolesti. Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja i grana. Uslijed jače zaraze može doći do sušenja cijele biljke. Kod nas nema registriranih fungicida za zaštitu od ove bolesti, a u drugim zemljama se kao mjere zaštite preporučuju fungicidi na bazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet), dva puta u tijeku vegetacije.

3. Palež izboja borovice, čempresa i tuje (Phomopsis spp.)

Ova bolest najčešća je na borovicama (Juniperus spp.) ali napada i druge vrste četinjača, osobito čemprese i tuju. Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijed čega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti, osobito u razdoblju proizvodnje sadnica u rasadnicima. Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najbolja zaštita se postiže tretiranjem biljaka fungicidima na bazi benzimidazola, pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica.

4. Šupljikavost lišća lovorvišnje (Stigmina carpophila)

S obzirom da se lovorvišnja kao i mnogo koštičave voćke (višnja, trešnja, bajam, breskva, marelica i dr.) ubraja u

rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod, a to je šupljikavost lišća čiji je uzročnik fi topatogena gljiva Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum. Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kao smeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm), koje kasnije postaju šuplje zbog ispadanja zaraženog dijela staničja (obrambena reakcija biljke), pa je bolest po tom karakterističnom simptomu i dobila ime.

Također se simptomi u vidu pjega ili lezija mogu javiti i na grančicama ili izbojima biljke. Zaraza najviše zahvaća mlado lišće. Uslijed jače zaraze može ponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije. Gljiva prezimljuje u lezijama na grančicama ili u pupovima biljke. Na tim mjestima u proljeće nastaje obilje spora ili konidija koje vrše zarazu. Tre-ba napomenuti da slične simptome

šupljikavosti lišća može prouzročiti i bakterija Pseudomonas syringae pv. syringae, ali kod ove bakterioze se uz pjege i šupljikavost lišća pojavljuju i vlažni eksudati, odnosno vodenaste kapljice po zaraženim dijelovima biljke. Od mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe, osobito prigodom redovite rezidbe. Od kemijskih mjera suzbijanja prema iskustvima iz svijeta preporučuju se fungicidi na bazi bakra, ditiokarmabata (mankozeb, propineb, metiram), te na bazi ftalimida (kaptan i folopet) i klortalonila. Na lovorvišnji se može javiti i pepelnica (Podos-phaera tridactyla i P. pannosa), koja se prepoznaje po bijelo-sivim prevlakama na lišću. Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem na lovorvišnji kod nas, pa se uglavnom i ne treba suzbijati.

Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista.

17

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Page 18: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 19: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Povrtnjak početkom ljeta19

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinu veljače i cijeli mjesec ožujak, te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja, početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura

Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to: rajčica, krastavac, dinja, lubenica (obična i cijepljena na podlogu tikve) paprika, tikvice, kupus, patlidžan, salata i dr.

Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim

razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućim klimatskim prilikama.

Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu. Naime, cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog po-vrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stablji-kom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» predstav-

Mladen Karačić, dipl. ing.

VRSTA POVRĆAKOLIČINA SJEMENA

(g/m2)OPTIMALNO VRIJEME

SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.CIKLA 4 01.05.-21.06.RADIČ 3 01.05.-30.06.GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.CVJETAČA 3 01.06.-22.06.PERŠIN 2 01.06.-15.06.PORILUK 15 01.06.-15.06.KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.BROKULA 2 15.06.-30.06.RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

Sjetva povrća u toplijim područjima

ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo…

Page 20: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Mladi krumpir iz plastenikaMario Ćubela, dipl. ing.

Kod nas se tradicionalno mladi krumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom

na području općine Ljubuški. Mladi krumpir se vadi još u tehnološkoj zriobi dok je cima još zelena, odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu. Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zato lako skida, a veličina gomolja kreće se od 5 do 10 pa i više centimetara. Sam datum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-bi ili pak cijeni ako je prihvatljiva.

Za proizvodnju mladog krumpira na području Hercegovine postaje idealni uvjeti kako u pogledu klime tako i tla. Sadnja krumpira obavlja se najčešće do sredine veljače a prvi gomolji se vade početkom svibnja. Međutim, ove godine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnja dosta kasnila.

Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi

proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma, upravo kako bi izbjegli nepovoljne vremenske prilike u vrijeme sadnje.

Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače. Od sorti krumpira koje se koriste za proizvodnju mladog krumpira najviše su zastupljene Arnova, Carera, Arizona, Monaco i Faluka.

„Nekoliko godina sadim krumpir u plasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom. Ove godine posadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2. Careru sam sadio 10. yeljače a Arnovu nešto kasnije. Iako je sađena nekoliko dana kasnije , sorta Arnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladog krumpira. Bolje podnosi mraz i niže temperature, te se puno brže „opo-

ravlja“ od utjecaja niskih temperatura Bez obzira što je sađena tjedan dana kasnije od sorte Carera, gomolji sorte Arnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji. Krumpir je vađen 10. svibnja a sa površine od 500 m2 prinos je bio oko 2 tone – kazuje gosp. Vedran Markotić iz Graba (općina Ljubuški)“

Nadamo se da će ovakvih primjera biti još više i da proizvodnja mladog krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost. Svakako proizvodnja mladog krumpira u zaštićenim objektima je još u začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost „sigurnije“ proizvodnje mladog krumpira.

20

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Page 21: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

www.sjemenarna.comkombiniranifungicid

Pergado MZ je kombinirani fungicidni pripravak za suzbijanje plamenjače vinove loze, krumpira, rajčice, krastavca i duhana.

Pripravak Pergado MZ se koristi u:- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu

Page 22: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

22

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Ivica Doko, dipl. ing.

Zaštita od muha

• Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha, na tržištu se nala-ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. Od mehaničkih lovki najviše se koriste tzv. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. U prodaji se nalaze u različitim bojama. Osim njih, za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim, posebno u ambijentu gdje je populacija muha velika (štale, gnojišta, štenare i sl. mjesta)

Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vr-sta, a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara (Calliphora erytro-cephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas).

Na kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. Ubraja

se u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću sline a zatim usi-še. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca, i razvojni ciklus teče dalje. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 naraštaja, što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Cijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana, a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Žive razmjerno kratko, svega dva do četiri tjedna. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima, gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. Preferiraju sve vrste gnoja,

a najviše svježi kokošji, zatim svinjski i konjski. Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv. Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10.000, a iz goveđeg svega 2000 muha. Osim u gnoj, svoja jajašca odlažu u ostatke

hrane (pomije), trulo voće i ljudski iz-met.

Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-

poručuje koristiti ekološka sredstva napravljena na prirodnoj bazi. Jedno od najučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka, napravlje-na od prirodnih materijala, bez mirisa i otrova. Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući, ali se može koristiti i na otvorenom. Njezina učinkovitost traje čak do 8 tjedana.

Još jedno odlično ekološko sredstvo za suzbijanje muha, ali za primjenu isključivo na otvorenom, jest posebna lovka za muhe koja sadrži hranidbeni mamac koji privlači muhe. Primjena je vrlo jednostavna: nakon što otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji dobijete u pakiranju stavite u lovku, za-tim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje ima najviše muha. Miris hranidbenog mamca će privući muhe koje će se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu, voćnjaku, blizu staje ili skladišta.

Page 23: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Koncentrirani insekticid u

mikrokapsulama širokog spektra

djelovanja sa dugotrajnim rezidualnim

djelovanjem za upotrebu u kućanstvu,

te u javnoj i komunalnoj higijeni

(protiv komaraca, muha,

osa, mravi, stjenica,

buha, krpelja

i grinja).

Gotovi insekticid u obliku mikroemulzije

za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica,

muha i komaraca, sa dugotrajnim učinkom.

Za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i

komunalnoj higijeni.

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 24: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

24

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih po-vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.

Već u rano proljeće, čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se počinju pojavljivati zmi-

je. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda , a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto, te da je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka. S druge stra-ne, hercegovačke zmije su velike

otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Poskok i riđovka-najopasnije zmije

Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60 cm dok mužjaci mogu nara-sti i do jednog metra. U

nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika.

Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-rasprostranjeniju zmiju uopće. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizina-ma, u blizini bara i močvara.

Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj

okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmija

Od ove godine na tržištu BiH bit će jedan potpuno nov uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energi-ju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe, ali osje-te i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vibracija.

Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2.e

Page 25: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

SOLARNIRASTJERIVAČ

ZMIJA

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 26: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

26

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Suzbijanje koprivine grinje (pauka) na povrću

• Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci, na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskim gospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što proizvođači ne obavljaju zaštitu.

• Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom.

Ivica Doko, dipl. ing. Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae), jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen.

Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri

para nogu. Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu. Odrasla ženka je dugačka 0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i prozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom. Ličinke do doraslog stadija prođu kroz tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miru-ju, te su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo tri para nogu. Ženka odloži 100-200 jaja. Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima. Pri temperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana.

Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastih

točkica, te postaje prošarano. Lišće se suši, nekrotizira i otpada. Na naličju li-šća nalaze se pauci u fi noj gustoj pređi kojom povezuju više listova. Kod jačeg napada plodovi su sitniji, slabije kakvo-će. Urod je znatno manji.

SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-

mjenom akaricida koji su registrirani u

pojedinim kulturama. Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC i Spider 018 EC.

Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovom grinjom jer su im pakiranja kemijskih pripravaka za suzbijanje grinja velika. Danas na tržištu postoje

gotovi akaricidni pripravci za suzbijanje grinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista.

Page 27: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJE ŠTETNIH GRINJA U POVRĆU, VOĆU I VINOVOJ LOZI

NOVOU PONUDI

Page 28: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Određivanje vremena vađenja krumpira

28

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

U pravilu, krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fi ziološki razvoj, a što se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke, odnosno, cime. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima).

Ivica Doko, dipl, ing.

Osim toga, uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolona i gomolja koji se zbog toga lako i

odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje. Pokožica je u tom slučaju posve očvrsla te se ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime.

Načini vađenja Na manjim površinama u Hercegovini

krumpir se još uvijek vadi ručno tj. mo-tikom, što predstavlja najstariji i najteži način. Na nešto većim površinama to se

radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač, koji je posebno učinkovit na našem suhom i rastresitom zemljištu. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno. Međutim, danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinama. Ali, kod iskopa trebamo voditi računa da što manje oštećujemo gomolje kako bi ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti. Poseban se problem pojavljuje kod va-đenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi nešto udaljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oštećenih gomolja.

Što učiniti s oštećenim gomoljima?

Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja. Ako do toga i dođe, nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomolja izdvoji. Međutim, veliki proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode računa o tome, pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu, on će vam brzo poče-ti propadati. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti, a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Inače, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti.

Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima nakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci.

Page 29: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

www.sjemenarna.com

Kombinirani – sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanje bolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)

RIVALfungicid

Page 30: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

u ssuurradnnji sa

zaštita protivinsekata

Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojom privlače insekte koji se zalijepe za njih. Ploče možete

postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka. Za bolju efi kasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2.

Ploče su dimenzija 10x25cm

Klopka za mrave je idealna za brzo i efi kasno uništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu,

na balkonima, terasama i podrumima.

Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanje letećih insekata (muhe, komarci, ose, moljci, itd.)

Postavlja se na vrata ili prozore. Sadržaj pakiranja: zaštitna mreža 130x150cm

+ čičak traka dužine 5,6m + skalpel

Muhomlat

Page 31: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

31

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Suzbijanje maslinine muheVlado Mandić, master struke

• Za zaštitu maslina od ma-slinine muhe danas se najviše koristi pripravak pod nazivom Succes Bait. Naime, radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južni dio krošnje masline ili stablo u obliku trake uz utrošak 50-90 ml škropiva po stablu. Ono što je bitno naglasiti jest to da se prigodom aplikacije moraju ko-ristiti dizne koje daju krupne kapi (0,4-2 mm). Pripravak Succes Bait je razvrstan izvan skupine otrova.

Maslinina muha je monofagni, a ujedno i najvažniji štetnik masline o čijoj pojavi ovisi urod

maslina ali i kakvoća ulja. Štetnik se javlja svake godine, ali su štete najveće u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i moljca može potpuno

plodovima nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja.

Maslinina muha je žutosmeđe boje, duljine tijela oko 5 mm. Ličinka je bje-ličaste boje, duljine oko 8 mm. Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja.

Suzbijanje maslinine muhe temelji se na praćenju leta muhe. Za tu namjenu koriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke). Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-

rice Buminala). Osim olfaktornih, koriste se i vizualni atrak-tanti – žute ljeplji-ve ploče. Čim se uhvate prve muhe, obavlja se pregled

plodova. Ako se utvrdi više od 5 % zaraženih plodova obavlja se lokalizirana primjena insek-ticida (na osnovi dimetoata, fen-

tiona, diazinona, deltametrina), uz

dodatak atraktanta (1-2%

-tan Buminal, Staley 7, Atropaz, Zitan i dr.). Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginu. Ovakvim načinom postiže se odličan uspjeh u suzbijanju maslinine muhe ako se provodi u velikom masliniku. Ovakva metoda suzbijanja sukladna je načelima integrirane zaštite bilja te se smatra ekološki i ekonomski mnogo povoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika.

izostati urod. Osim šteta koje se očitu-ju kroz smanjeni urod, zaraza muhom umanjuje kvalitetu ulja. Naime, ličinke izgrizanjem mesa ploda pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Osim toga u oštećenim

Page 32: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

32

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitka,kamenita tla i područja s vrlo malo padalina), za uspješnu proizvodnju, maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-te. Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseci.

Ivan Perić, dipl. ing.

Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih, dubokih do prozračnih, pjeskovitih tala.

Svakako najveći broj nasada maslina nalazi se na plitkim skeletnim tlima na kojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja. Bez obzira na spo-sobnost preživljavanja u tako oskudnim uvjetima, velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnog ploda u boljim, optimalnijim uvjetima. Pored uobičajene brige o maslinama kao što su rezidba, zaštita od bolesti i štetnika, od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda.

Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mm/ha vode u klimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mm/danu, te kako je neophodno započeti s navodnjavanjem 3-4 tjedna nakon posljednjega obilnog kišnog razdoblja.

Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno u svim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješni rezultati. Navodnjavanje se postavlja ne iz razloga „nužnog zla“ već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja.

Većina sorti masline osjetljiva je na neujednačen prinos iz godine u godinu što je prouzročeno prevelikim urodom u jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-

ke te onemogućuje rast dovoljnog broja novih izboja u slijedećoj godini. Rezultat toga je reduciran broj cvjetova i plodova te smanjen urod. Istraživanja dokazuju da se navodnjavanjem može smanjiti nejednoličan godišnji prinos. Upotreba navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetova u slijedećoj godini. Također, dovoljna količina vode potrebna je u razdoblju kasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većim prinosom. Kasniji obroci navodnjavanja koriste se zbog regulacije veličine ploda, količine suhe tvari te roka zrenja.

Navodnjavanje utječe na cvatnju u narednim sezonama, a može značajno utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va. Utjecajem na rast i dijeljenje stanica u plodu, navodnjavanje izravno utječe i na veličinu ploda, a samim time i na prinos. Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati, možemo zadržati kvalitetu i sortne značajke maslinova ulja.

Navodnjavanje posebno pomaže kod sorti maslina s alternativnom rodnošću kao što je Oblica jer kod takvih sorata pomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje, ali i formiranju većeg broja rodnih pupova za sljedeću sezonu. Jednako tako, navodnjavanje pomaže da stablo «iznese» rod u potpunosti bez većeg smanjenja rodnog potencijala i iscrpljivanja.

Kvalitet i način navodnjavanja smatra se jednim od osnovnih alata u uspješnoj proizvodnji maslina, posebno u klimatu s malom količinom padalina u ljetnim mjesecima. Pored razdoblja i obroka navodnjavanja od osobite je važnosti odabrati i pravi sustav navodnjavanja koji će najbolje odgovarati proizvodnim uvjetima te biti isplativ i funkcionalan.

Zalijevanje mladih maslina

U godinama kada je količina pa-dalina mala, mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasle. Kako je većina maslinika daleko od izvora vode, nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja. U takvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti „zdjelu“ u koje se dodaje 30-40 litara vode. Sačeka se da tlo upije vodu a potom se „zdjele“ zagrnu zemljom. Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 dana do prvih obilnijih padalina.

Page 33: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

MRAVOCID

Insekticid u obliku praha za suzbijanje mrava

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 34: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, hmelju, jabukama, breskvama, krastavcima, grahu i na ukrasnom bilju.

NOVOU PONUDI

Page 35: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

35

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

LUBENICA – gnojidba i zaštita tijekom vegetacije

Velimir Lasić, dipl. ing.

Okruglasta ili duguljasta, jednobojna ili prugasta, svijetlog ili tamnijeg “mesa”, lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja, slatkoće i nježnog, mirisnog okusa. Zbog visokog sadržaja šećera niske kaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu

Prema hranjivim vrijednostima i ukusu, lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-

ma. Stoga, nimalo nećete pogriješiti ako ustvrdite da se ispod njezine kore nalazi obilje svega, osim kalorija. U 100 grama

sadržava svega 21 kaloriju zbog čega u njezinim plodovima cijelo ljeto mogu uživati i osobe prekomjerne težine. Osim toga, većim dijelom sastoji se od vode u kojoj su otopljeni brojni vitamini, minerali i pigmenti. Lubenica zauzima i svojevrsno mjesto u medicinskim terapi-jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača

organizma. Međutim, osim što potiče rad bubrega, zbog sadržaja fosfora i kalcija značajna je i za izgradnju lijepih zuba, čvrstih kostiju ali i dobrih živaca.

Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije bavio

uzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu, pravilnu gnojidbu. Tako, osim ranije navedenog “klasičnog” prihranjivanja i gnojidbe lubenice sve više zapažamo kako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temelje na primjeni vodotopivih gnojiva. To je i razumljivo jer primjenom navedenog gnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivima, što se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa. Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacije preporuča primjena Cifo gnojiva 8:5:44 ili Cifo 20:20:20 i to svakih 7-10 dana.

Najčešći uzročnici bolesti i štetnici lubenice

Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešće obolijeva od uzročnika plamenjače i crna pjegavost lista i trulež stabljike. Za zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC u koncentraciji 0,1 %. Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana.

Osim toga lubenice napada nekoliko vrsta lisnih uši koje se naseljavaju na mlađe, vršno lišće. Sisanjem sokova, lišće gubi svoj prvobitni oblik tj. dola-zi do njegovog deformiranja. Zaštita protiv lisnih uši obavlja se tek nakon pojave prvih jedinki na listovima i to primjenom insekticida Actara 25 WG, Boxer SL 200, i dr.

Page 36: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike

Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara. U njemu prete-žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem?

S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanja paprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informa-cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru.

Dado Marić,dipl.ing

Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo

do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod?

Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Na način da, ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se pri-mjenjuje u količini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri čemu ćete dobiti „golo tlo“, odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefi kasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta.

Velimir Lasić,dipl.ing.

Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-

brozijom. Naime, ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem. Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje, obzirom da se kukuruz koristi za silažu?

Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristiti za suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u kukuruzu koji se koristi za silažu. Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG. Peak 75 WG se primjenjuje nakon nicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova. Osim ambrozije suzbija i šćir,bijelu lobodu, čičak, mračnjak, dvornik, poljsku gorušicu, kiselice, osjak i dr. Ko-risti se uz dodatak okvašivača. Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30 gr/ha.

Mario Ćubela,dipl.ing.

36

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igri. Elektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge UniCredit Bank u periodu od 1.6. do 31.7.2013. i osvojite super nagrade. Za više detalja posjetite našu web stranicu www.unicreditbank.ba

Igra vam nije uvijek dostupna.

UniCredit Bank ponosni sponzor UEFA Champions League Vas nagrađuje!

Život je, poput utakmice, pun usponai padova. Prođimo ih zajedno.

Page 37: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

sistemični fungicid za suzbijanje pepelnice na voćkama, vinovoj lozi i povrću

NOVOU PONUDI

Page 38: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Pripreme tla za sadnju jagodaMario Ćubela, dipl. ing.

Jagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno pra-

vilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodova i sama rentabilnost proizvod-nje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal.

Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda. Na južnim ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim. U kontinentalnim područjima jagoda se može uzgajati do 500 m nadmorske visine, a u južnim područjima to može biti i do 1000 metara nadmorske visi-

ne. Kad je u pitanju nagnutost terena, za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosno blago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene. Tereni s nagibom preko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.

Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje

novog nasada jagoda, posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi. Dobre predkulture za jagodu su žitarice, grah, grašak, grahorica, a nepovoljne predkul-ture su: jagode, malina, krumpir, rajčica, kukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojni uzročnici bolesti, štetnici i korovi. Na istu parcelu jagoda bi ponovno trebala doći nakon 3-4 godine. U tom razdoblju na toj parceli bi se trebale uzgajati kulture koje su dobre kao predkulture za jagodu.

Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje

nasada jagoda treba početi na vrijeme, što prvenstveno ovisi o predkulturi. Ako je parcela zakorovljena, onda prije bilo kakve obrade treba uništiti korovnu fl oru. Jagoda ima plitak korjenov sustav koji je u istoj zoni kao i korijen korovskih biljaka. Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari. Korovi a posebno ako se radi o višegodišnjim vrstama uništavaju se primjenom herbicida u fazi intenzivnog porasta. U tu svrhu se najčešće koriste pripravci na osnovi glifosata (Herku-les, Cosmic, Ouragan system). Nakon uništenja korova pristupa se dubokom oranju, koje se obavlja pri umjerenoj vlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm. Ja-

goda ima plitak korjenov sustav, čija se glavna masa prostire na dubinu 15-25 cm. Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i na vrijeme pripremilo za sadnju.

Meliorativna gnojidba ili popravka osobina tla izvodi se u slučajevima kada se na osnovu analize utvrdi da odabrana parcela nije zadovoljavajuće plodnosti. Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH 5,5–6,5.Ako je parcela kiselija, sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem potrebnih količina krečnjaka (CaCO3) istodobno sa stajnjakom, nekoliko mje-seci prije sadnje. Meliorativna gnojidba, kalcifi kacija i rasturanje stajnjaka, obav-lja se nakon dubokog oranja. Konačna obrada zemljišta za sadnju obavlja se nekoliko dana prije same sadnje koriste-ći, tanjurače, rotofreze i druge uređaje.

Sadnja jagodaPremda se jagoda može saditi ti-

jekom cijele godine, najbolja je ljetna sadnja, koja se obavlja od sredine srpnja do sredine kolovoza. Prednosti sadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće, jesen). Za sadnju se koriste tzv. frigo sadnice, a sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanja. Dan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje, ako je tlo suho. Sadnju je najbolje obaviti u popodnevnim satima, kada su temperature niže. Bitno je da sadnice što manje budu izložene sun-cu. Posebnu pažnju treba obratiti na sabijanje(slijeganje) tla, dobrom zali-jevanju i što manjem oštećivanju folije.

38

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Page 39: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

NOVOU PONUDI

FIN SPREJ PROTIV MUHA I KOMARACA

FIN SPREJ PROTIV

OSA

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Page 40: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Aronija osvaja HercegovinuMladen Karačić, dipl. ing.

40

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-gajati tek prije pedesetak godina. U početku se, iz neznanja, uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

Nije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste. Međutim,

pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci koji su sušili njezine plodove i upotrebljavali ih za zimske pogače. Ipak, zamjetno je da se ova biljka u početku uzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti, zbog čega je uostalom 1972. go-dine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj. I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenim područjima Kanade i u istočnom dijelu SAD-a do Floride, u novije vrijeme se tek podižu probne plantaže na području Ukra-jine, Češke, Bugarske, Njemačke i Skandi-navije. Drugim riječima, zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se raširila čak i po Rusiji, Finskoj i Švedskoj. A da ne bi bilo zabune, aronija je novo voće koje se svrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice.

Kako uopće izgleda aronija?Aronija predstavlja listopadni grm

visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Međutim, pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm, a širina 5 cm. Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni, kada po-primaju nešto drukčiju boju, te naprosto «žare» svojom izrazitom crvenom bo-jom. Ipak, na ovoj biljci najupečatljiviji su njezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskoš dolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja, kada aronija i cvate. Ali, iako njezini cvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svoje raskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka. Uostalom, zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima. A njezini plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se

i veoma su ugodnog okusa. Plod je bo-bica promjera 1,5 cm i težine 1-1,5 grama. Drugim riječima, aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je sa-mooplodna, prorodi treće godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina.

Aronijom protiv zloćudnih bolesti!Uporaba plodova ove biljke je više-

struka. Naime, poznati su brojni ljekoviti učinci njezinih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadržavaju i vitamine A, B, C te minerale koji su ko-risni za krvotok, koji uravnotežuju krvni tlak, liječe jetrene i želučane tegobe, čir, migrenu, šećernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha. Zanimljivo je da su njezini plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. Osim toga, ruskim liječnicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. godine ospo-

sobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete.

Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo-ja. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim, kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da ova biljka ne traži osobitu njegu, a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu. Naime, aroniju ne napadaju štetnici, a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra, čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. A njezine plodove možete preraditi u sokove, kompote, marmela-de, džemove. To ne znači da ih ne smijete konzumirati svježe, s tim da višak uvijek možete sušiti ili čak zamrzavati.

Page 41: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

www.sjemenarna.com

Kombinirani – sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanje bolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)

FORUM STARfungicid

Page 42: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Prof. dr. sc. Ivan Ostojić

Crna mušica (Bibio marci L.) –strah bez razloga

• U mnogim dijelovima svijeta ovu mušicu nazivaju i Markovska mušica jer se odrasli oblici u velikim rojevima javljaju na dan svetog Marka, 25. travnja.

Posebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L.) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu

Knešpolje (Široki Brijeg). Naime, u prvih desetak dana mjeseca svibnja, u ranim popodnevnim satima, rojevi navedenih mušica stvarali su velike probleme u prometu, (zabilježeno nekoliko promet-

nih nezgoda) ali i mještanima koji žive u blizini. Broj uginulih muha koje su se nalazile na prometnici bio je toliko velik da su svako jutro komunalni djelatnici, jakim mlazevima vode morali uklanjati uginule jedinke s kolovoza kako bi se promet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano.

Crne mušice su dugačke 10-15 mm. Tijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama. Kod crnih mušica izražene su razlike između spolova. Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji 10-12 mm). Mužjaci imaju veću glavu da velikim očima dok je glava kod žen-ki dosta manja. Mušice su slabi letači, prepoznatljivi po dugačkim zadnjim nogama. Krila se potpuno preklapaju.

Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja. Odrasle

mušice se javljaju koncem travnja te lete u velikim rojevima tzv. svadbeni let. Nakon što mužjaci pronađu žen-ke, započinje parenje . Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo, te nakon toga ugiba. Za odlaganje jaja, ženke biraju tla bogata humusom, a u najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv. šumsko tlo prekriveno listincem. U takvim tlima ličinke se hrane organskom tvari u raspadanju, te ne pričinjavaju štete. U pojedinim slučajevima ličinke se mogu hraniti sitnim korijenčićima različitih biljaka te pričiniti manje štete. Zabilježene su manje štete u rasadnicima gdje su ličinke donesene zajedno sa „šumskim humusom“.

Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja. Među poznatijim je i parazitska osica Borophaga incrassa-ta, koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki ili kukuljica.

Izbjegnu li prirodne neprijatelje na či-jem su jelovniku i bude li sljedeća zima manje oštra, možda će i naredne godine crne mušice biti predmet mnogih priča.

42

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-

kaliteta na području Hercego-vine, neobična pojava većeg broja mušica izaziva velike probleme kako u prometu

tako i među stanovništvom koje živi u blizini lokaliteta na kojima se javljaju ove mušice.

Page 43: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Flasteri protiv komaraca (potpuna zaštita od komaraca tijekom

72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)

ŠIROKA PONUDA PROIZVODA PROTIV KOMARACA

Bosnia and Herzegovina’sChoice

Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam zaštitu po Vašem izboru, zaštitu Vas (na prirodnoj bazi citronella ulja), te zaštitu prostora gdje boravite!

Narukvice protiv komaraca (od silikona sa prirodnim

ekstraktom citronella ulja)

Električna lampaprotiv komaraca

Solar killer lampaprotiv komaraca

Ultrazvučni rastjerivač komaraca

Ultrazvučni rastjerivač komaraca

Vrtna svijeća (mirisna svijeća sa prirodnim citronella esencijalnim uljem)

Vrtne svijećice (Lučice) (sa prirodnim ekstraktom

citronella ulja)

Citronella Mirisni štapići za vrt

Spirala protiv komaraca (sa prirodnim ekstraktom

citronella ulja)

FIN zavjesa protiv komaraca i muha

Fin sprej protiv muha i komaraca

Page 44: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Zaštita od krpelja44

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka

Dado Marić, dipl. ing.

Krpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena

aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S dru-ge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitinskom oklopu koji prekriva veći dio njihova tijela.

Krpelje ne čupajte na silu!Došli ste doma i niste osjetili ni

kada ni kako vam se krpelj prihvatio za kožu. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu zato što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom

alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinfi ciranom pincetom. Važno ga je i opreznim potezanjem pincetom izvući iz rane i to okretanjem, slično kao kad vadimo vijak. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe, potrebno se odmah javiti liječ-niku. Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do povišene temperature, glavobolje, bolova po

tijelu te povraćanja i opće klonulosti organizma. Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje, vrtoglavice te duševne promjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam.

Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-

vima i različitom raslinju kućni ljubimci, misleći prije svega na pse i mačke, puno češće i postaju meta napada krpelja. To najbolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara veterinar liječio psića starog svega tri tjedna a na kojem je već parazitiralo 27 krpelja. Sto-ga, nakon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Tamo će vam nakon detaljnog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce.

Page 45: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 46: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Kruno Lažec, dr. vet. med.

PROBLEMI S MATICOMU PROLJEĆE

Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava i plodna matica, koja je iz zimskog

razdoblja izašla neoštećena. Za razvoj pčela radilica, koje će izvan košnice skupljati nektar, od položenog jajašca do prvog izleta u prirodu treba proći u prosjeku šest tjedana. To znači da će dio pčela izleženih iz jajašaca koja su položena u ovom razdoblju skupljati nektar s bagrema, koji počinje cvjetati u prvoj polovici svibnja, a jedna je od naših najznačajnijih kontinentalnih paša. Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela na letu, a osobito kad otvorimo košnicu prije pregleda i rukovanja s okvirima. Ponekad se može dogoditi da je matica započela proljetno polaganje jajašaca i proljetni razvoj, poslije uginula, a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom koja bi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila, jer još nema trutova. Tada u košnici nalazimo nešto poklopljenog legla, koje najčešće nije pravilno raspoređeno u koncentrične krugove. Može se pronaći i otvoreno leglo, ako smo košnicu otvorili ubrzo po nestanku matice.

Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-

ce, ili su se već pojavile lažne matice, smeteno izlaze i ulaze u košnicu, ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-

ni košnice kao da nešto traže, izlijeću u manjem broju i unose manje količine peluda koji najčešće nije u obliku velikih pravilnih kuglica. Kada otvorimo takvu košnicu i pustimo nekoliko mlazova dima, čuje se naglo i pojačano zujanje koje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko-jima je sve u redu. Pri daljem pregledu pčele su nervozne i agresivne, najčešće se naglo uznemire i počinju ubadati u velikom broju, slično kao i u bespaš-nom razdoblju. Ako uz takvo ponašanje i pregledom okvira uočimo da nema legla niti u jednom stadiju razvoja, sa sigurnošću možemo utvrditi da se radi o pčelinjoj zajednici koja nema maticu.

Takve zajednice u kasnijim povoljnim pašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća.

Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez

matice, a dovoljno je jaka, možemo pronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice. U stanicama se ponekad može pronaći i više jajašaca. Ako je stanje bez matice dulje potra-jalo, može se dogoditi i da su pčele poklopile leglo koje je ispupčeno iznad razine saća, što nam govori da se radi o trutovskom leglu. U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane, mlađim radilicama koje se ne troše na prehranu

46

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu, vodu i toplinu potrebna i zdrava plodna matica. Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ili su nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti.

Page 47: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

legla, a uzimaju veće količine meda i peluda, počinju bujati jajnici. Neke od njih počinju polagati neoplođena ja-jašca iz kojih se razvijaju trutovi. Kako je u košnici više takvih ‘’lažnih’’ matica, trutovsko leglo nalazimo o nakupinama raspoređenima po cijeloj košnici. Takva zajednica je bez pomoći pčelara sigurno osuđena na propast.

Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-

zimo u sredini košnice, odnosno na mjestu gdje je bilo zimsko klupko, a prema ispupčenosti vidimo da se radi o trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvira te temeljitim pregledom pronađemo maticu, možemo posumnjati da se radi o tzv. matici ‘’ trutuši ‘’. Razlozi zbog kojih dolazi do ove pojave su višestru-ki. Ako je matica stara više godina, što ne mora uvijek biti presudno, može se dogoditi da je potrošila trutovsko sjeme iz sjemenih vrećica i polaže samo neoplođena jajašca. Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može biti oštećenje sjemene vrećice. Naime, pri pregledu košnice i vraćanja okvira zna se dogoditi da maticu lagano pritisne-mo. Pritisak na zadak ošteti sjemenu vrećicu, odnosno mehanizam kojim se regulira propuštanje spermija u jajovod i oplodnja jajašca. Oštećenje tijekom zime može nastati i na žlijezdama koje prehranjuju muške spolne stanice ili na

dušnicima koji ih opskrbljuju kisikom pa one ugibaju.

Neplodna matica Ponekad se dogodi da u košnici

nađemo maticu koja naoko normalno izgleda i dobre je kondicije, ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlo malo. Takva pojava u proljeće može biti prouzročena neplodnom maticom koju pčele nisu stigle zamijeniti tzv. tihom smjenom, iako su osjetile da je stara matica popustila u polaganju jajašca. Tiha smjena u rano proljeće teško može uspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje. Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće

je prouzročena nozemozom. Naime, od nozemoze obolijeva i matica kojoj su uz oštećenje crijeva oštećeni i jajnici, i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnih stanica. Bolesna matica može postati smanjeno plodna ili neplodna. Takvu maticu moramo što prije zamijeniti, ako jačina same zajednice daje gospodarsku opravdanost takva čina. Bez zamjene, bolesna matica obično ubrzo ugiba, a ako ne ugine postaje trajnim izvorom zaraze u pčelinjoj zajednici koju smo spasili liječenjem.

Kako pomoći?Opravdano je spašavati samo zajed-

nice koje su u proljeće brojčano jake, što znači da nisu dugo bile bez matice. Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili dodavanjem matica iz nukleusa, ili spa-janjem sa zajednicama s maticom. Jedino ako posumnjamo da je zajednica ostala bez matice, ili je nesivost oslabila zbog nozemoze prvo moramo dijagnostički (u ovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li se o toj bolesti, pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja. Dodavanje samih matica u kavezu je u ovo doba godine manje uspješno, jer su zajednice dulje bile bez matica pa prevladavaju samo starije pče-le. Kako starije pčele teže primaju dodanu maticu, zajednici pripojimo cijeli nukleus s maticom koju dodajemo. U pravilu, uvi-jek slabiju zajednicu spajamo s jačom.

Članak preuzet iz Gospodarskog lista.

47

BROJ 86 • SVIBANJ / LIPANJ 2013.

Page 48: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.

AKTIVPLUS

www.croatiaosiguranje.ba

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafi čku djelatnost

Page 49: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha
Page 50: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

Z A N I M L J I V O S T ISmokva

Porijeklom je iz Male Azije. Stari Grci su 60 godina prije Krista poznavali čak 20 sorata. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće. Iako se smatra voćem, smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu.

Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-

nog ribizla, malina je najznačajnije jagodi-často voće. Po ukupnoj proizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto. Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne, a za njom dolazi Sjeverna Amerika. Što se tiče država, Rusija je najveći proizvođač

maline, a iza nje slijede: Srbija, Poljska, SAD, Čile, Njemačka i td. Srbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline u svijetu. Vodeća sorta maline je Villamette, koju u zadnje vrijeme sve više potiskuje sorta Meeker.

Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže

su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afro-diti, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po vjerovanju, bio smrtno ranjen od ve-pra. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Sapota – sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-

pote je slatkog, aromatičnog okusa i kašasto, sa «zrnci-ma» poput mekane kruške. Obično se jede žlicom direktno iz nejestive kore. Ne-kada se sapota više uzgajala, jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Danas se one većim dijelom proizvode sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Kava – najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-

klom iz etiopskog visokog područja. Danas je zastu-pljena u mnogim tropskim područ-jima, a uzgaja se obično ispod drveta koje pruža sijenu, na 600 do 1200 metara

nadmorske visine. Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka. Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem, a oko 1/3 čovječanstva pije kavu. Zrna kave su sjemenke kavina ploda. Meso ploda se uklanja odmah nakon berbe. Najvažnija vrsta je C. arabica koja daje skoro 3/4 svjetske proizvodnje.

Breskvina palma - oprezOva biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-

30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama. Za mnoge ljude amazonskog područja ova palma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke. Blije-dožuto meso ploda tek dugotrajnim kuhanjem postaje jestivo. Sadrži mnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašna, a vrenjem se dobiva alko-holno piće koje se koristi pri ritualima. Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele, a od vlaka-na lisnih peteljki mogu se napraviti užad.

50

Page 51: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područjima našeg poslovanja, zato smo odlučili

od ove godine otvoriti vlastiti web shop i tako

kupcima na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

NOVO!Web Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda,

• Jednostavno naručivanje,

• Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),

• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

Page 52: - Sva raskoš petunija - Bolesti ukrasnih živica - Suzbijanje muha

NOVO! NOVO! NOVO!

SOLAR KILLERLampa protiv komaraca

koristi se za

suzbijanje komaraca

bežičan i lak

za korištenje

radi na principu

solarne energije i

sadrži bateriju koja

se može puniti

jako bijelo i

ljubičasto LED svjetlo

nakon cjelodnevnog

punjenja, uređaj radi

i do 8 sati